Srp/Bos/Hrv     English     Deutsch

NAZAD DO BIBILOTEKE ZAKONA

ZAKON O STEČAJNOM POSTUPKU

(prečišćeni tekst)

I- OSNOVNE ODREDBE

Predmet zakona

  Član 1.

Ovim se zakonom uređuju:

1. uslovi za otvaranje stečajnog postupka, stečajni postupak, pravne posljedice njegovog

otvaranja i sprovođenja;

2. reorganizacija stečajnog dužnika nesposobnog za plaćanje na osnovu stečajnog plana.

Ciljevi stečajnog postupka

Član 2.

(1)     Stečajni postupak se sprovodi radi grupnog namirenja povjerilaca stečajnog dužnika, unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava povjeriocima.

(2)     U toku stečajnog postupka može se sprovesti i reorganizacija stečajnog dužnika po odredbama glave V ovog zakona radi uređivanja pravnog položaja stečajnog dužnika i njegovog odnosa prema povjeriocima, a naročito radi održavanja njegovog poslovanja.

Organi stečajnog postupka

Član 3.

Organi stečajnog postupka su: stečajni sudija, privremeni stečajni upravnik, stečajni upravnik, skupština povjerilaca, privremeni odbor povjerilaca i odbor povjerilaca.

Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka

Član 4.

(1)   Stečajni postupak se pokreće pismenim prijedlogom. Za podnošenje prijedloga su ovlašćeni stečajni dužnik i svaki onaj povjerilac koji ima pravni interes za sprovođenje stečajnog postupka. Povjerilac je dužan u prijedlogu prilaganjem odgovarajuće dokumentacije učiniti vjerovatnim svoje potraživanje i platežnu nesposobnost stečajnog dužnika.

(2)   Ukoliko je stečajni dužnik pravno lice, organ ovlašćen za zastupanje je u slučaju nastupanja platežne nesposobnosti dužan bez odlaganja podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka. Prijedlog se mora podnijeti u roku od 30 dana od dana nastupanja platežne nesposobnosti. Organ ovlašćen za zastupanje dužan je pravnom licu nadoknaditi umanjenje imovine prouzrokovano njegovim pravnim radnjama preduzetim nakon nastupanja platežne nesposobnosti, osim ako dokaže da je pravna radnja preduzeta s pažnjom dobrog privrednika.

(3)   Sud je obavezan da prijedlog razmotri u roku od 15 dana od dana njegovog prijema. Neuredan prijedlog kao i prijedlog bez potrebne dokumentacije sud će vratiti predlagaču i naložiti mu da prijedlog uredi i nedostatke otkloni u roku od 15 dana. Ako predlagač vrati sudu prijedlog koji nije uređen po uputstvu suda, sud će prijedlog rješenjem odbaciti, a ako ga ne vrati u ostavljenom roku smatraće se da ga je povukao. U ovom slučaju troškove postupka snosi predlagač.

(4)   Prije isteka 15 dana od dana podnošenja prihvatljivog prijedloga stečajni sudija donosi odluku o iznosu predujma koji je potreban za finansiranje prethodnog postupka.

(5)   Prijedlog se može povući do otvaranja stečajnog postupka ili pravosnažnog odbacivanja ili odbijanja prijedloga, u kom slučaju troškove snosi podnosilac prijedloga. Ukoliko stečajni dužnik nakon podnošenja prijedloga ispuni potraživanje podnosioca prijedloga koje je bilo razlog za podnošenje prijedloga za otvaranje stečajnog postupka, na prijedlog podnosioca prijedloga ili stečajnog dužnika stečajni sudija može obustaviti stečajni postupak i u tom slučaju troškove snosi stečajnik dužnik.

 

Stečajni dužnik

Član 5.

(1)    Stečajni postupak se može sprovesti nad imovinom pravnog lica kao i imovinom dužnika pojedinca. Dužnik pojedinac u smislu ovog zakona je: komplementar u komanditnom društvu i osnivač ortačkog društva.

(2)    Stečaj se može otvoriti i nad imovinom pravnih lica javnog prava izuzev nad imovinom Republike Srpske, opština, javnih fondova koji se u cjelosti ili djelimično finansiraju iz budžeta.

(3)  Nad stečajnim dužnikom, koji u strukturi kapitala ima većinski državni kapital, za otvaranje stečajnog postupka, u periodu do okončanja pokrenutog postupka restrukturiranja pokrenutog od strane Direkcije za privatizaciju ili do okončanja započetog postupka prodaje ponuđenog državnog kapitala i isteka rokova za izvršenje ugovorenih uslova prodaje, potrebna je prethodna saglasnost Vlade Republike Srpske.

(4)  Ako Vlada Republike Srpske ne uskrati svoju saglasnost u roku od 30 dana od dana dobijanja obavijesti stečajnog sudije o pokretanju prethodnog postupka, smatra se da je saglasnost data.

Stečajni razlozi

Član 6.

(1)   Razlog otvaranja stečajnog postupka je platežna nesposobnost stečajnog dužnika.

(2)   Stečajni dužnik je platežno nesposoban ukoliko nije u stanju izvršavati svoje dospjele i potraživane obaveze plaćanja. Okolnost da je stečajni dužnik podmirio ili da može podmiriti u cijelosti ili djelimično potraživanja nekih povjerilaca samo po sebi ne znači da je platežno sposoban.

(3)   U pravilu se smatra da je stečajni dužnik platežno nesposoban ako 60 dana neprekidno ne izmiruje svoje dospjele novčane obaveze.

(4)   Stečajni postupak se može otvoriti i zbog prijeteće platežne nesposobnosti. Ona postoji ako stečajni dužnik prema predviđanjima u vremenu dospjelosti neće biti u stanju da ispuni postojeće obaveze plaćanja. Zbog prijeteće platežne nesposobnosti samo stečajni dužnik može podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.

II- OPŠTE PROCESNE ODREDBE

Nadležnost

Član 7.

(1)    Stečajni postupak sprovodi stvarno nadležni sud na čijem se području nalazi sjedište ili prebivalište stečajnog dužnika.

(2)    Ukoliko se prijedlog podnese mjesno nenadležnom sudu, navedeni sud će bez odlaganja donijeti rješenje kojim se oglašava nenadležnim i dostaviti prijedlog mjesno nadležnom sudu.

Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba.

(3)    Stečajni  sud  je  osim  toga  stvarno  i  mjesno  nadležan  za  sljedeće  pravne  sporove:

–       za      pravne      sporove      o      utvrđivanju      u      tabeli      prema      čl.  120-122,

–       pravne sporove pobijanja prema čl. 84 -91,

–        prava na naknadu prema čl. 4. stav. 2, 30. stav.1, 33 stav.5, 47. stav.5, 62. st.3 i 68.

(4)   Stečajni postupak vodi stečajni sudija kao sudija pojedinac.

Shodna primjena odredbi Zakona o parničnom postupku

Član 8.

Ukoliko ovim zakonom nije drugačije predviđeno, u stečajnom postupku se shodno primjenjuju odgovarajuće odredbe Zakona o parničnom postupku.

Načela postupka

Član 9.

(1)   Stečajni postupak je hitan, i može trajati, u pravilu, godinu dana, a u slučaju iz člana 28. stav 1. ovog zakona dvije godine.

(2)   Ukoliko se stečajni postupak  ne završi u roku  jedne godine, stečajni sudija će o razlozima produženja roka obavijestiti  predsjednika suda.

(3)   Svi postupci pred sudom i organom uprave, a u vezi su sa stečajnim postupkom, hitne su prirode.

(4)   Odluke stečajnog suda donose se u formi rješenja. Stečajni sudija može odrediti usmenu raspravu. Rješenje se donosi nakon saslušanja stečajnog dužnika, ukoliko se time zbog posebnih okolnosti pojedinačnog slučaja ne ugrožava svrha rješenja. Ukoliko izostane prethodno saslušanje stečajnog dužnika, to u rješenju mora biti posebno obrazloženo, a saslušanje se mora bez odlaganja naknadno sprovesti.

(5)   Stečajni sudija mora po službenoj dužnosti istražiti sve okolnosti koje su od značaja za stečajni postupak. On u tu svrhu naročito može saslušati stečajnog dužnika, njegove zakonske zastupnike, svjedoke i vještake.

Obaveze sudjelovanja i prinudne mjere

Član 10.

(1)   Stečajni dužnik, njegovi zakonski zastupnici i svjedoci su prema stečajnom sudu, imenovanom vještaku i stečajnom upravniku, obavezni na davanje potpunih i istinitih informacija. Stečajni dužnik ili njegovi zakonski zastupnici su osim toga obavezni da doprinose obezbjeđenju stečajne mase i da se uzdržavaju od štetnih radnji.

(2)   Ukoliko stečajni dužnik ili neko drugo lice koje je obavezno na davanje informacija ne izvršava svoje obaveze davanja informacija ili sudjelovanja koje prema zakonu postoje, ili ukoliko postoji osnovana sumnja da ovo lice vrši radnje radi oštećenja stečajne mase ili ne preduzima radnje potrebne za obezbjeđenje mase, stečajni sudija može prema vlastitoj procjeni i na predlog privremenog upravnika ili stečajnog upravnika narediti odgovarajuća sredstva prinude.

(3)   Sredstva prinude u smislu stava 2. ovog člana su:

 

1. prisilno privođenje pred sud;

2. izricanje novčane kazne u iznosu od 500 do 1.700 KM koja može uslijediti nakon neuspješnog privođenja.

(4) U rješenju kojim se naređuje privođenje istovremeno se može i zaprijetiti izricanje novčane kazne.

(5)   Protiv rješenja kojim se određuje sredstvo prinude može se uložiti žalba. Žalba ne odlaže izvršenje rješenja.

Pravna sredstva

Član 11.

(1)   Protiv odluka stečajnog suda u slučajevima predviđenim ovim zakonom, dopuštena je žalba.

(2)   Rok za podnošenje žalbe je osam dana i teče od objavljivanja odluke ili od dana dostavljanja odluke ako odluka nije objavljena.

(3)   Rok za dostavljanje odgovora na žalbu je osam dana od dana dostavljanja žalbe na odgovor.

(4)   Stečajni sudija može, ako nađe da je žalba osnovana i sam udovoljiti žalbi.

(5)   Ukoliko stečajni sudija ne udovolji žalbi, dužan je da bez odlaganja, a najkasnije u roku od 15 dana od njenog prijema, istu dostavi na odlučivanje drugostepenom sudu. Za odlučivanje o žalbi nadležno je vijeće sačinjeno od trojice sudija drugostepenog suda. Vijeće je dužno odlučiti o žalbi u roku od 15 dana od dana njenog prijema.

(6)   Žalba odlaže izvršenje rješenja ukoliko ovim zakonom nije drugačije propisano.

(7)   U stečajnom postupku se ne može tražiti povraćaj u pređašnje stanje, niti podnositi prijedlog za ponavljanje postupka.

(8)   Protiv odluka drugostepenog suda može se izjaviti revizija samo na rješenje kojim se odlučuje o prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka, kao i na rješenje kojim se odlučuje o zaključenju stečajnog postupka.

(9)   Prvostepeni sud je dužan bez odlaganja, a najkasnije u roku od tri dana od prijema revizije, reviziju sa spisom dostaviti Vrhovnom sudu Republike Srpske na odlučivanje.

(10) Vrhovni sud Republike Srpske je dužan odluku o reviziji donijeti u roku od 30 dana.

Dostave, javna oglašavanja

Član 12.

(1)   Stečajni sud vrši dostavu po službenoj dužnosti.

(2)   Dostava se smatra izvršenom javnim oglašavanjem putem oglasne table, u Službenom glasniku Republike Srpske, uključujući i slučajeve za koje ovaj Zakon predviđa ličnu dostavu.

(3)   Dostava se smatra izvršenom istekom pet radnih  dana od dana objavljivanja.

III- PRETHODNI POSTUPAK

Rješenje o pokretanju prethodnog postupka

Član  13.

 (1)          Na osnovu prijedloga za pokretanje stečajnog postupka, stečajni sudija u pravilu donosi rješenje o pokretanju prethodnog postupka za utvrđivanje                 uslova za otvaranje stečajnog postupka.

(2)          Rješenjem iz stava 1. ovog člana stečani sudija imenuje privremenog  stečajnog upravnika koji je dužan utvrditi da li postoje razlozi i uslovi  za otvaranje i vođenje stečajnog postupka.

(3)          Rješenje iz stava 1. ovog člana, koje se odnosi na preduzeća koja su organizovana kao akcionarska društva, dostavlja se berzi  na kojoj se trguje  akcijama tih preduzeća, u pismenoj ili elektronskoj formi, najkasnije sljedećeg dana od dana donošenja.

Predujam za troškove prethodnog postupka

Član  14.

(1)    Ako prijedlog podnosi stečajni povjerilac, on je obavezan da uplati predujam u iznosu koji odredi stečajni sudija za pokriće troškova prethodnog postupka.

(2)    Ako povjerilac ne uplati predujam u roku od 15 dana, stečajni sudija će rješenjem odbaciti prijedlog.

(3)    Ako stečajni postupak bude otvoren po prijedlogu povjerioca, predujmljeni iznos ulazi u troškove stečajnog postupka.

(4)    Ako je podnosilac prijedloga dužnik, stečajni sudija ga može osloboditi uplate predujma, ako dužnik dokaže da ima dovoljno sredstava za finansiranje prethodnog postupka.

(5)    Predujam troškova prethodnog postupka za predlagača može uplatiti svako  drugo pravno ili fizičko lice.

Mjere obezbjeđenja

Član 15.

(1)   Stečajni sudija može rješenjem odrediti mjere radi obezbjeđenja buduće stečajne mase, a
takođe ih i ukinuti. Stečajni sudija naročito može:

1. odrediti   mjere   radi   obezbjeđenja   pojedinačnih   imovinskih   vrijednosti,   iznosa   na

računima ili potraživanja stečajnog dužnika, čak i ako ova podliježu razlučivanju ili izlučivanju;

2. usloviti raspolaganje stečajnog dužnika saglasnošću stečajnog suda ili ograničiti na

drugi način;

3. postaviti privremenog stečajnog upravnika;

4. narediti privremenu zabranu pošte na koju se shodno primjenjuju odredbe člana 65.

ovog zakona.

(2)    Ukoliko poslovanje još nije obustavljeno, stečajni sudija obavezno postavlja privremenog stečajnog upravnika.

(3)    Mjere pojedinačnog prinudnog izvršenja pokrenute protiv stečajnog dužnika se privremeno moraju obustaviti. Izlučna i razlučna prava povjerilac ne može ostvariti u prethodnom postupku.

(4)    Ukoliko je stečajni sudija u skladu sa stavom 1. tačka 3. ovog člana postavio privremenog stečajnog upravnika, može i dalje prema vlastitoj procjeni ili na zahtjev privremenog upravnika narediti:

1. da privremeni stečajni upravnik može preduzimati pravne radnje i pravne poslove potrebne za nastavak poslovanja u ime stečajnog dužnika i sa dejstvom za njega, uz

uslov da nastavak takvih aktivnosti ne šteti dužnika, niti potencijalne stečajne povjerioce. Privremenom stečajnom upravniku u tom slučaju nije potrebna saglasnost stečajnog dužnika koji je u tom smislu isključen iz poslovodstva.

2. da  pravne  radnje  stečajnog  dužnika  postaju  pravno  valjane  samo  uz  prethodnu saglasnost privremenog stečajnog upravnika.

(5)    Ako postoje posebne okolnosti, naročito u slučaju opasnosti od docnje, stečajni sudija može stečajnom dužniku narediti opštu zabranu raspolaganja.U tom slučaju ovlaštenje upravljanja i raspolaganja imovinom stečajnog dužnika prelazi u potpunosti na privremenog stečajnog upravnika. Žalba protiv ove odluke ne odlaže njeno izvršenje.

(6)    U slučaju povrede ograničenja raspolaganja shodno se primjenjuju odredbe čl. 56. i 57. ovog zakona.

(7)    Protiv odluke stečajnog sudije donesene na osnovu st. 1. do 5. ovog člana žalbu mogu uložiti stečajni dužnik ili privremeni stečajni upravnik. Žalba stečajnog dužnika ne odlaže izvršenje rješenja.

Zadaci i pravni položaj privremenog stečajnog upravnika

Član 16.

(1)    Privremeni stečajni upravnik je dužan obezbijediti imovinu stečajnog dužnika i starati se o njoj.

(2)    Privremeni stečajni upravnik je dužan ispitati da li će imovina stečajnog dužnika pokriti troškove postupka i da li postoji razlog za otvaranje stečajnog postupka, te podnijeti izvještaj o svojim nalazima sudu u roku od 30 dana od svog imenovanja.

(3)    Privremeni stečajni upravnik vrši procjenu da li se poslovanje stečajnog dužnika u cjelini ili pojedinim dijelovima može nastaviti. Ukoliko bi nastavkom poslovanja nastala šteta za dužnika ili za potencijalnu stečajnu masu, privremeni stečajni upravnik mora podnijeti prijedlog stečajnom sudiji za privremenu obustavu poslovanja. Protiv odluke o prijedlogu za obustavu poslovanja žalbu mogu uložiti dužnik kao i privremeni stečajni upravnik.

(4)    Privremeni stečajni upravnik je dužan namiriti potraživanja koja zasnuje on ili stečajni dužnik uz njegovu saglasnost, osim ako je drugačije ugovoreno ili uređeno ovim zakonom. Privremeni stečajni upravnik je dužan obezbijediti da se ovo pravo povjerioca zadovolji i nakon otvaranja stečajnog postupka.

(5)    Privremeni stečajni upravnik nije dužan namiriti poreska i druga javna davanja nastala u ovom periodu. Ova potraživanja predstavljaju stečajna potraživanja u skladu sa članom  36.

(6)    Privremeni stečajni upravnik ima ovlaštenje da uđe u poslovne prostorije dužnika i
sprovede neophodne radnje. Dužnik, ako je pojedinac, odnosno tijela dužnika ako je dužnik
pravno lice, obavezna su da dozvole privremenom stečajnom upravniku da pregleda poslovne
knjige i poslovnu dokumentaciju dužnika.

(7)    Privremeni stečajni upravnik je dužan stečajnom sudiji položiti račun i podnijeti izvještaj o svom radu za period privremene uprave.

(8)    Privremeni stečajni upravnik ima pravo na naknadu koja se određuje u skladu sa članom  243. ovog zakona.

Trajni obligacioni odnosi za vrijeme privremene uprave, javna potraživanja i potraživanja radnika

Član 17.

(1)    Za vrijeme trajanja privremene uprave ugovorni partner stečajnog dužnika ne može otkazati trajni obligacioni odnos.

(2)    Potraživanje poreza, doprinosa i drugih javnih davanja iz trajnih obligacionih odnosa, koja su nastala u periodu nakon podnošenja prijedloga, privremeni stečajni upravnik nije dužan namiriti. Takva potraživanja su stečajna potraživanja u skladu sa članom  36. ovog zakona.

(3)     Privremeni stečajni upravnik je dužan namiriti potraživanja radnika, kao i doprinose po osnovu rada radnika samo u slučaju da su radnici ostali u radnom odnosu. U protivnom prava na naknadu iz radnog odnosa kao i potraživanja doprinosa ne prestaju, ali se mogu ostvarivati samo kao stečajna potraživanja. Potraživanja radnika koje je zaposlio privremeni stečajni upravnik mogu se predfinansirati zajmom.

(4)     Druga potraživanja iz trajnih obligacionih odnosa privremeni stečajni upravnik dužan je namiriti samo ako je u vezi s tim postignut poseban dogovor. U protivnom su takva potraživanja stečajna potraživanja u skladu sa članom  36. ovog zakona.

Dejstvo i oglašavanje mjera obezbjeđenja

Član 18.

(1)    Ograničenja raspolaganja u skladu sa članom 15. ovog zakona kao i postavljanje
privremenog stečajnog upravnika moraju se oglasiti. Odluka kojom su određene ove mjere se
dostavlja stečajnom dužniku.

(2)   Odlukom o postavljanju privremenog stečajnog upravnika pozivaju se povjerioci da mu bez odlaganja saopšte koje će mjere obezbjeđenja na predmetima imovine stečajnog dužnika oni zahtijevati. Predmet na kome se zahtijeva mjera obezbjeđenja, vrsta i osnov nastajanja prava obezbijeđenja kao i obezbijeđeno potraživanje se moraju naznačiti. Ko propusti dati saopštenje ili to skrivljeno odugovlači, ne može protiv privremenog upravnika po pitanju prava obezbjeđenja ostvariti prava na naknadu štete, osim ako dokaže da je privremeni upravnik znao za postojanje tog prava obezbjeđenja.

(3)   U pogledu ukidanja mjera obezbjeđenja shodno se primjenjuje stav 1. ovog člana.

Javni registar

Član 19.

Stečajni sudija određuje upise u odgovarajuće javne registre ograničenja raspolaganja kao i brisanje tog ograničenja.

Odgovornost privremenog stečajnog upravnika

Član 20.

Na odgovornost i osiguranje privremenog stečajnog upravnika shodno se primjenjuju odredbe člana 30. ovog zakona o odgovornosti i osiguranju stečajnog upravnika. Za visinu osigurane sume mjerodavna je imovina stečajnog dužnika o kojoj se stara privremeni stečajni upravnik.

Prestanak službe privremenog stečajnog upravnika

Član 21.

(1)    Otvaranjem stečajnog postupka prava i obaveze privremenog stečajnog upravnika prelaze na stečajnog upravnika. Privremeni stečajni upravnik, koji otvaranjem stečajnog postupka nije imenovan za stečajnog upravnika, dužan je izvršiti primopredaju dužnosti stečajnom upravniku i predati mu svu imovinu kojom upravlja kao i poslovnu dokumentaciju koju je dobio i sačinio.

(2)    Ukoliko stečajni upravnik naplati potraživanja koja je privremeni stečajni upravnik ostvario u skladu sa čl. 16 i 17. ovog zakona, dužan je iz stečenog prethodno izmiriti obaveze koje je privremeni upravnik zasnovao u skladu sa istim odredbama. Eventualni višak koji ostane po odbitku obaveza ulazi u stečajnu masu.

(3)    Ukoliko stečajni sudija ukine privremenu upravu iz drugih razloga, dužnost privremenog stečajnog upravnika prestaje tek kada on iz imovine kojom upravlja izmiri nastale troškove i obaveze koje je zasnovao bilo on ili stečajni dužnik uz njegovu saglasnost ili kada obezbjedi osiguranje za isplatu namirenja neplaćenih ili osporenih obaveza koje je zasnovao.

IV- STEČAJNI POSTUPAK

1. ORGANI STEČAJNOG POSTUPKA

Stečajni sudija

Član 22.

(1)   Stečajni sudija vodi i upravlja stečajnim postupkom od podnošenja prijedloga za otvaranje do završetka stečajnog postupka.

(2)   Stečajni sudija pri tom vrši prava i obaveze u skladu sa odredbama ovog zakona.

(3)   Stečajni sudija imenuje vještaka u stečajnom postupku, privremenog stečajnog upravnika, članove privremenog odbora povjerilaca i stečajnog upravnika i vrši pravni nadzor nad radom privremenog stečajnog upravnika i stečajnog upravnika u skladu sa odredbama ovog zakona.

(4)   Stečajni sudija će odluke stečajnog upravnika, kojim se bitno krše odredbe ovog i drugih pozitivnih propisa, ili kojim se umanjuje stečajna masa i prava stečajnih povjerilaca, staviti van snage i o tome obavjestiti Skupštinu povjerilaca.

Lica koja mogu biti imenovana za stečajnog upravnika

Član 23.

 

(1) Za stečajnog upravnika može se imenovati lice koje se nalazi na listi stečajnih upravnika i ispunjava sljedeće uslove:

1.  da je državljanin BiH,

2.  da ispunjava opšte zdravstvene uslove,

3.  da ima završen Ekonomski, Pravni ili fakultet tehničkog smjera i

najmanje pet godina radnog iskustva u struci,

4.  da ima položen stručni ispit za stečajnog upravnika,

5.  da nije osuđivan za krivična djela iz oblasti privrednog kriminaliteta,

6.  da se protiv njega ne vodi krivični postupak, te da nije potvrđena

optužnica,

7.  da nije razriješen dužnosti direktora ili drugog odgovornog lica u

pravnom subjektu protiv kojeg je podnijet zahtjev za vođenje stečajnog

postupka ili se vodi stečajni postupak,

8.  da nema negativnih rezultata rada, o čemu prilaže potvrdu Privredne

komore Republike Srpske.

(2) Za stečajnog upravnika ne mogu biti imenovana lica koja:

1. bi morala biti izuzeta kao sudija u stečajnom postupku,

2. su bliski srodnici stečajnog sudije,

3. su odgovorni za obaveze u stečaju ili su članovi organa za zastupanje stečajnog

dužnika,

4. su povjerioci stečajnog dužnika ili koja su  u konkurentskom odnosu sa stečajnim

dužnikom,

5. po posebnom zakonu ne bi mogla biti imenovana za člana nadzornog organa ili

za zastupanje stečajnog dužnika,

6. su bila ili jesu zaposlena kod stečajnog dužnika ili su bila ili jesu član

nekog njegovog organa,

7. su za stečajnog dužnika radila savjetodavno ili su sudjelovala u poslovima

vezanim za imovinu i kapital stečajnog dužnika.

Objavljivanje javnog poziva

Član  24.

(1) Javni poziv za imenovanje stečajnih upravnika, u roku od 30 dana računajući od dana 09. avgusta 2007. godine, objavljuje ministar pravde Republike Srpske.

 

(2) Javni poziv se objavljuje u ”Službenom glasniku Republike Srpske”, u jednim dnevnim novinama koje su dostupne na cijelom području Republike Srpske i na web stranici Ministarstva pravde.

 

(3) Nakon isteka roka za prijavljivanje kandidata, ministar pravde će u daljem roku od 30 dana, Vladi Republike Srpske predložiti listu kandidata za stečajne upravnike.

 

(4) Ministar pravde obrazuje Komisiju od tri člana koja sprovodi postupak javnog objavljivanja.

Podnošenje zahtjeva za imenovanje stečajnih upravnika

Član  25.

Podnosilac zahtjeva uz zahtjev za imenovanje stečajnih upravnika, pored potrebne dokumentacije iz člana 23, podnosi:

1.   kraću biografiju,

2. preporuku predsjednika osnovnog suda u kojima su ustanovljena privredna odjeljenja ili preporuku sudije koji u privrednim odjeljenjima osnovnih sudova vodi stečajne postupke,

3.  podatke da li je kandidat i u koliko slučajeva vodio stečajni postupak.

Lista stečajnih upravnika

Član  26.

(1)           Listu stečajnih upravnika, na prijedlog ministra pravde, utvrđuje Vlada             Republike Srpske i ista se objavljuje u ”Službenom glasniku Republike Srpske”.

(2)           Ministar pravde će, nakon prijema dva pravosnažna rješenja iz člana  31. stav 2. ovog zakona, koja se odnose na isto lice, predložiti Vladi  Republike Srpske da se to lice briše sa liste stečajnih upravnika.

(3)           Odluka Vlade Repulbike Srpske o prijedlogu iz stava 2. ovog člana dostavlja se predlagaču i licu na koje se odnosi.

(4)         Ova odluka se ne može osporavati žalbom, ali se protiv nje može pokrenuti upravi spor, u roku od 30  dana po njenom prijemu.

(5)           Odluka Vlade Republike Srpske kojom se odredi brisanje lica sa liste stečajnih upravnika, objaviće se u “Službenom glasniku Republike Srpske”.

Obavještavanje podnosioca zahtjeva

Član  27.

(1) Podnosiocu zahtjeva koji ne bude imenovan na stalnu listu stečajnih upravnika, dostavlja se rješenje u roku od 15 dana, kojim se utvrđuje da nije uvršten u stalnu listu stečajnih upravnika.

(2) Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda.

Član   28.

(1) Jedan stečajni upravnik može voditi jedan stečajni postupak, a izuzetno kad to zahtijevaju naročito opravdani razlozi, jedan stečajni upravnik može istovremeno voditi dva stečajna postupka, pod uslovom da pojedinačna vrijednost stečajne mase ne prelazi iznos od 5. 000 000,00 KM.

(2) U stečajnim postupcima male vrijednosti stečajni upravnik može voditi više od dva stečajna postupka.

(3) Stečajni postupak male vrijednosti je onaj postupak u kojem očekivana vrijednost stečajne mase ne prelazi iznos od 100.000,00 KM.

Prava i obaveze stečajnog upravnika

Član  29.

(1)    Stečajni upravnik je ovlašćen i obavezan bez odlaganja ući u posjed imovine koja spada u stečajnu masu, upravljati njome, po mogućnosti nastaviti poslovanje do izvještajnog ročišta, ako to ne šteti stečajne povjerioce, i unovčiti je u skladu sa odlukom skupštine povjerilaca. Ukoliko je tipično za poslovanje i potrebno za njegov nastavak, on je takođe ovlašćen i prije odluke skupštine povjerilaca u tekućem poslovanju unovčiti pojedine predmete, naročito robu. Stečajni upravnik može na osnovu izvršnog rješenja o otvaranju stečajnog postupka zahtijevati izručenje stvari koje se nalaze u posjedu stečajnog dužnika kao i poslovnu dokumentaciju, čak i kad se ona nalazi u posjedu trećih.

(2)    Stečajni upravnik je obavezan odmah izvršiti detaljan popis stečajne mase i isti predati stečajnom sudiji najkasnije u roku od 45 dana od dana imenovanja. Uz svaki predmet potrebno je navesti očekivani iznos iz unovčavanja kao i knjigovodstvenu vrijednost. Stečajni upravnik je dužan sastaviti popis svih povjerilaca stečajnog dužnika za koje je saznao i do kojih je došao iz knjiga i poslovne dokumentacije stečajnog dužnika.

(3)   Stečajni upravnik je dužan voditi poslovne knjige, naročito sačiniti početni bilans na osnovu inventarisanja prema stanju na dan otvaranja postupka, kao i podnijeti potrebne izvještaje nadležnim organima.

(4)    Nagrada za rad stečajnog upravnika određuje se prema odredbama člana 243. ovog
zakona.

Odgovornost i osiguranje stečajnog upravnika

Član   30.

(1)   U slučaju da stečajni upravnik skrivljeno povrijedi obaveze koje je prema ovom zakonu
dužan izvršavati obavezan je naknaditi tako prouzrokovanu štetu svim učesnicima stečajnog
postupka. Od navedenog pravila izuzete su obaveze stečajne mase koje nisu u potpunosti
ispunjene iz mase, ako stečajni upravnik prilikom zasnivanja te obaveze nije mogao predvidjeti
da stečajna masa neće biti dovoljna za njeno ispunjenje.

(2) Stečajni upravnik je obavezan neposredno nakon preuzimanja službe zaključiti kod   osiguravajućeg društva osiguranje od odgovornosti za sve rizike koji su povezani s njegovom      djelatnošću. Najniža osigurana suma iznosi 50.000,00 KM, ali stečajni sudija može odrediti osiguranu sumu u većem iznosu, uzimajući u obzir očekivanu stečajnu masu i posebne okolnosti postupka.

(3) Odredbe o osiguranju od odgovornosti ne odnose se na stečajne postupke male vrijednosti.

Nadzor nad stečajnim upravnikom

Član   31.

(1) Upravljanje imovinom i vršenje službe stečajnog upravnika podliježe pravnom nadzoru stečajnog sudije. Stečajni sudija može zahtijevati od stečajnog upravnika informaciju o stvarnom stanju i poslovodstvu. Ukoliko stečajni upravnik ne ispunjava svoje obaveze, stečajni sudija može nakon prethodne opomene stečajnom upravniku odrediti novčanu kaznu u iznosu od 500 do 3.000 KM. Ako postoji važan razlog stečajni sudija može stečajnog upravnika smijeniti i imenovati drugog stečajnog upravnika. Protiv odluke stečajnog sudije stečajni upravnik ima pravo žalbe. Žalba u ovom slučaju ne odlaže izvršenje rješenja.

(2)   Stečajni sudija će odluku o smjeni stečajnog upravnika, kao i odluku po žalbi, na tu odluku, dostaviti Ministarstvu pravde Republike Srpske.

Skupština povjerilaca

Član  32.

(1)    Stečajni sudija saziva skupštinu povjerilaca. Sazivanje prve skupštine povjerilaca vrši se u okviru odluke o otvaranju stečajnog postupka. Dalje skupštine povjerilaca se moraju sazvati ako to zatraži stečajni upravnik, odbor povjerilaca ili najmanje pet povjerilaca koji zajedno zastupaju najmanje petinu prijavljenih iznosa potraživanja. Stečajni sudija može u slobodnoj procjeni sazvati Skupštinu povjerilaca radi rasprave o pitanjima bitnim za vođenje i tok stečajnog postupka.

(2)    Pravo glasa u skupštini povjerilaca imaju povjerioci koji su prijavili svoja potraživanja, a koje nije osporio stečajni upravnik ili koji od povjerilaca sa pravom glasa. Povjerioci nižih isplatnih redova nemaju pravo glasa. Pravo glasa razlučnih povjerilaca je u smislu člana  43. ovog zakona ograničeno na iznos sa kojim se oni pojavljuju kao stečajni povjerioci.

(3)    Stečajni sudija može u slučaju kada se osporeno potraživanje učini vjerovatnim odlučiti o priznavanju prava glasa. Na ročištu prisutni povjerioci, stečajni dužnik i stečajni upravnik mogu zahtijevati hitno preispitivanje odluke o pravu glasa. Stečajni sudija mora odmah na osnovu stanja u spisu donijeti odluku na koju povjerioci nemaju pravo žalbe.

(4)    Skupštinom povjerilaca rukovodi stečajni sudija. Odluke se donose apsolutnom većinom prisutnih povjerilaca, s tim da suma iznosa potraživanja povjerilaca koji su glasali za odluku mora biti veća od polovine sume iznosa potraživanja prisutnih povjerilaca.

(5)    Na prvoj skupštini povjerilaca koja uslijedi nakon postavljanja stečajnog upravnika
skupština može izabrati drugog stečajnog upravnika kome je potrebno postavljenje od strane
stečajnog sudije. Izbor drugog stečajnog upravnika može predložiti najmanje pet povjerilaca
koji zajedno predstavljaju najmanje petinu prijavljenih iznosa potraživanja. Stečajni sudija
može odbiti postavljanje izabranog stečajnog upravnika ako postoje razlozi koji upućuju na to
da je on pristrasan ili nepodoban ili ako ne ispunjava uslove iz člana 23. Stečajni sudija
rješenjem odlučuje o angažovanju novog stečajnog upravnika i smjeni dosadašnjeg stečajnog
upravnika. Protiv ovog rješenja dosadašnji stečajni upravnik, stečajni dužnik i svaki povjerilac
mogu uložiti žalbu. Žalba ne odlaže izvršenje rješenja.

Odbor povjerilaca

Član  33.

(1)   U skladu sa odredbama ovog člana skupština povjerilaca može iz kruga povjerilaca izabrati odbor povjerilaca.

(2)   Radi zaštite interesa povjerilaca stečajni sudija može do izbora odbora povjerilaca, ukoliko je potrebno, postaviti privremeni odbor povjerilaca. Članove privremenog odbora skupština povjerilaca može promijeniti.

(3)   U odboru povjerilaca moraju biti zastupljene sljedeće grupe povjerilaca: stečajni povjerioci sa najvišim potraživanjima, stečajni povjerioci sa malim potraživanjima, predstavnici radnika stečajnog dužnika i razlučni povjerioci. Za članove odbora mogu biti postavljene i osobe koje nisu povjerioci ako bi svojim stručnim znanjem mogle doprinijeti radu odbora.

(4)   Odbor povjerilaca se sastoji od neparnog broja članova koji nije veći od sedam.

 

(5)      Odbor povjerilaca je dužan podržavati i nadzirati stečajnog upravnika u njegovom poslovodstvu. Odbor ima pravo zahtijevati od stečajnog upravnika podnošenje izvještaja i polaganje računa, kao i pravo da vrši neposredne kontrole. Odluke odbora povjerilaca donose se prostom većinom glasova prisutnih članova.

(6)      Za značajne pravne poslove stečajnog upravnika uključujući preuzimanje obaveza, otuđenje i sticanje nekretnina, preduzeća u cjelini ili pojedinih njegovih dijelova, pokretanje parnica ili zastupanje na parnicama, izrada nacrta stečajnog plana prije njegovog podnošenja sudu ili povjeriocima, te prijedloge za prekidanje poslovanja dužnika, koji imaju znatan uticaj na obim imovine kojom se upravlja, potrebna je saglasnost odbora povjerilaca, ukoliko je on postavljen. U suprotnom, potrebna je saglasnost skupštine povjerilaca. Ukoliko se na dvije uzastopne sjednice odbora povjerilaca ili dvije uzastopne zakazane sjednice skupštine ne donese odluka o davanju saglasnosti, takvu saglasnost može dati stečajni sudija.

 

(7)    Stečajni sudija može smijeniti člana odbora, bilo po službenoj dužnosti ili na zahtjev člana odbora ili na zahtjev skupštine povjerilaca. Prije nego što donese odluku o smjenjivanju, stečajni sudija treba da sasluša tog člana odbora povjerilaca. Član odbora povjerilaca ima pravo žalbe na odluku stečajnog sudije, a žalba ne odlaže izvršenje odluke.

(8)    Odbor povjerilaca na sjednicama odlučuje o pitanjima koja su vezana za njihovu oblast aktivnosti. Stečajni sudija po službenoj dužnosti saziva prvu sjednicu odbora povjerilaca na prijedlog stečajnog upravnika ili većine članova odbora povjerilaca. Članovi odbora povjerilaca na prvoj sjednici biraju predsjednika.

(9)    Stečajni sudija i stečajni upravnik mogu prisustvovati sjednicama odbora povjerilaca.
Odbor povjerilaca je dužan da pozove stečajnog sudiju na svoje sjednice. Odbor povjerilaca
može da odluči da održi sjednicu odbora povjerilaca bez prisustva stečajnog upravnika.

(10)    Odbor povjerilaca može održati sjednicu ako je prisutna većina ukupnog broja članova
odbora. Odluke se donose većinom glasova prisutnih članova, a ako su glasovi podijeljeni,
odlučuje stečajni sudija.

(11)      Članovi odbora povjerilaca su dužni naknaditi štetu učesnicima prouzrokovanu
skrivljenom povredom obaveza koje imaju u skladu sa ovim zakonom.

(12)   Naknada za članove odbora povjerilaca kao i za članove privremenog odbora povjerilaca
se određuje prema posebnim propisima u skladu sa članom  243. ovog zakona.

2. STEČAJNA MASA I RASPOREĐIVANjE POVJERILACA

Pojam stečajne mase

Član  34.

Stečajni postupak obuhvata cjelokupnu imovinu koja pripada stečajnom dužniku u vrijeme otvaranja stečajnog postupka kao i imovinu koju stečajni dužnik stekne za vrijeme stečajnog postupka (stečajna masa), ukoliko drugim pravnim propisima nije predviđeno drugačije. Stečajna masa služi namirenju troškova stečajnog postupka, povjerilaca koji u vrijeme otvaranja stečajnog postupka imaju osnovan imovinski zahtjev prema stečajnom dužniku (stečajni povjerioci), kao i povjerilaca koji u toku otvorenog stečajnog postupka steknu pravo potraživanja prema masi (povjerioci mase).

Isplatni redovi stečajnih povjerilaca

Član   35.

(1)     Stečajni povjerioci se prema vrsti njihovih potraživanja svrstavaju u isplatne redove Povjerioci kasnijeg isplatnog reda mogu se namiriti tek pošto budu u cijelosti namireni povjerioci prethodnog isplatnog reda. Stečajni povjerioci istog isplatnog reda namiruju se srazmjerno velični svojih potraživanja.

(2)     Namirenje povjerilaca iz postojećih sredstava slobodne stečajne mase vrši se prema sljedećem redoslijedu:

 

1. stečajni povjerioci viših isplatnih redova u skladu sa članom  37. ovog zakona,

2. stečajni povjerioci opšteg isplatnog reda u skladu sa članom  36. ovog zakona,

3. stečajni povjerioci nižih isplatnih redova u skladu sa članom  38. ovog zakona.

Stečajni povjerioci opšteg isplatnog reda

Član  36.

Povjerioci koji u trenutku otvaranja stečajnog postupka imaju opravdan imovinski zahtjev prema stečajnom dužniku (stečajni povjerioci) su povjerioci opšteg isplatnog reda, ukoliko ne spadaju u više ili niže isplatne redove prema odredbama čl.  37. ili  38. ovog zakona.

Stečajni povjerioci viših isplatnih redova

Član  37.

(1)    Prije ostalih stečajnih povjerilaca namiruju se ona potraživanja koja potiču iz perioda privremene uprave i koja nasuprot odredbi člana 16. stav 4,  člana 17 st. 3. i st. 4. nije mogao namiriti ni privremeni upravnik ni stečajni upravnik u skladu sa članom 21. stav  2. ovog zakona.

(2)    Prije ostalih stečajnih povjerilaca, ali poslije povjerilaca iz stava 1. ovog člana, namiruju se zaposleni stečajnog dužnika sa potraživanjima iz radnog odnosa najduže za posljednjih devet mjeseci do dana otvaranja stečajnog postupka, ali samo u visini zakonom utvrđene najniže plate. Isto vrijedi i za plaćanje naknade štete za povrede na radu koja se isplaćuje u punom iznosu.

Stečajni povjerioci nižih isplatnih redova

Član   38.

(1)   U rangu iza ostalih potraživanja stečajnih povjerilaca namiruju se sljedećim redoslijedom, a
pri istom rangu srazmjerno prema odnosu njihovih iznosa:

1. kamate   koje   teku   od   otvaranja   stečajnog   postupka   na   potraživanja   stečajnih povjerilaca;

2. troškovi   koji   su   pojedinim   stečajnim   povjeriocima   nastali   njihovim   učešćem   u postupku;

3. novčane kazne, globe, prekršajne kazne i novčane prinude, kao i posljedice nekog krivičnog djela ili prekršaja koje obavezuju na novčana plaćanja;

4. potraživanja koja se odnose na neku besplatnu činidbu stečajnog dužnika;

5. potraživanja koja se odnose na povrat zajma koji nadomješta kapital nekog osnivača ili potraživanja koja su s tim izjednačena.

(2)    Potraživanja za koja je između povjerioca i stečajnog dužnika ugovoren niži rang u
stečajnom postupku namiruju se u slučaju sumnje nakon potraživanja navedenih u stavu 1.
ovog člana.

(3)   Kamate na potraživanja nižerangiranih stečajnih povjerilaca i troškovi nastali povjeriocima zbog učešća u postupku imaju isti rang kao potraživanja tih povjerilaca.

 

Izdržavanje stečajnog dužnika

Član  39.

(1)    Kada je stečajni postupak otvoren nad imovinom dužnika pojedinca prva skupština
povjerilaca odlučuje o iznosu potrebnom za izdržavanje stečajnog dužnika koji mu preostaje iz
njegovih prihoda, ili koji se u nedostatku takvih odobrava iz stečajne mase. Pri tome se
odgovarajuće uzimaju u obzir eventualni zahtjevi koji treće osobe imaju prema njemu po
osnovu prava na izdržavanje i odredbe o ograničenju izvršenja. Ukoliko skupština povjerilaca
ne donese nikakvu odluku, stečajni upravnik može odobriti primjereno izdržavanje. U ostalim
slučajevima se dužnikove obaveze izdržavanja za vrijeme nakon otvaranja stečaja ne mogu
ostvarivati iz stečajne mase.

(2)   Ukoliko je stečajni dužnik pojedinac, stečajni sudija za period do prve skupštine povjerilaca
u skladu sa stavom 1. ovog člana određuje iznos koji stečajnom dužniku preostaje radi
primjerenog životnog izdržavanja iz njegovih primanja ili u nedostatku istih, iz stečajne mase
u iznosu koji bi stečajnom dužniku pripadao po propisima izvršnog prava o ograničenju
izvršenja.

Nedospjela, uslovna i nenovčana potraživanja

Član  40.

(1)     Potraživanja koja nisu dospjela sa otvaranjem postupka smatraju se dospjelim
potraživanjima.

(2)   Potraživanja vezana za raskidni uslov se u stečajnom postupku, sve dok raskidni uslov ne nastupi, uzimaju u obzir kao bezuslovna potraživanja.

(3)   Potraživanja vezana za odložni uslov učestvuju u raspodjeli ukoliko je taj odložni uslov nastupio prije konačne podjele stečajne mase.

(4)   Nenovčana potraživanja ili ona čiji novčani iznos nije određen ističu se u vrijednosti na koju se mogu procjeniti u vrijeme otvaranja stečajnog postupka. Potraživanja koja su izražena u stranoj valuti ili u nekoj obračunskoj jedinici preračunavaju se u domaću valutu prema kursnoj vrijednosti koja je u času otvaranja postupka mjerodavna za mjesto plaćanja.

(5)   Solidarni dužnik i jemac mogu potraživanje, koje bi ubuduće mogli steći prema stečajnom dužniku namirenjem povjerioca, ostvarivati u stečajnom postupku samo ako povjerilac ne zahtijeva namirenje svog potraživanja.

Izlučivanje i naknada za izlučna prava

Član  41.

(1)    Lice koje ima pravo na izdvajanje stvari koja ne pripada stečajnom dužniku (izlučni povjerilac) nije stečajni povjerilac. Njegovo pravo na izlučenje tog predmeta reguliše se prema posebnim propisima.

(2)    Pravo na izlučivanje ne može se ostvariti u prethodnom postupku. Nakon otvaranja stečajnog postupka pravo na izlučenje može se ostvariti najranije nakon izvještajnog ročišta. Ako je predmet izlučivanja neophodan za nastavak poslovanja stečajnog dužnika, stečajni upravnik može zahtjev za izlučenje odgoditi za period od 90 dana počev od izvještajnog ročišta. Ukoliko je stečajnom upravniku nakon isteka ovog perioda predmet izlučivanja u sljedećih 90 dana potreban za nastavak poslovanja, za ovo je potrebna saglasnost stečajnog sudije. Rješenje se dostavlja stečajnom upravniku i izlučnom povjeriocu. Učesnici mogu protiv ovog rješenja uložiti žalbu.

(3)    Za period do izvještajnog ročišta izlučnom povjeriocu pripadaju samo prava potraživanja zbog prekomjerne istrošenosti predmeta izlučivanja. Nakon izvještajnog ročišta izlučnom povjeriocu pripadaju prava na naknadu zbog korištenja tog predmeta. Izlučni povjerilac ima pravo da bude u potpunosti namiren za sve gubitke vrijednosti stvari za koju je vezano izlučno pravo nakon izvještajnog ročišta. Ako stečajni upravnik nije u mogućnosti da zaštiti vrijednost te stvari kroz isplate izlučnom povjeriocu, onda izlučni povjerilac ima pravo da izluči tu stvar nakon što stečajnom upravniku da rok od osam dana.

(4)    Ukoliko je predmet čije se izlučivanje moglo zahtijevati prije otvaranja stečajnog postupka neovlašćeno prodat od strane stečajnog dužnika, privremenog upravnika ili nakon otvaranja postupka, od strane stečajnog upravnika, izlučni povjerilac može zahtjevati ustupanje prava na protučinidbu, ako ona još nije izvršena. On može zahtjevati protučinidbu iz stečajne mase, ako ona postoji u masi i ako se iz mase može izdvojiti.

(5)    Ako nisu ispunjeni uslovi iz stava 4. ovog člana izlučni povjerilac može, kao stečajni povjerilac, tražiti naknadu štete ako je dužnik prodao stvar,i kao trošak stečajne mase ako je privremeni stečajni upravnik ili stečajni upravnik prodao stvar na nelegalan način.

Razlučni povjerioci

Član  42.

(1)   Povjerioci koji imaju razlučno pravo na nekom predmetu stečajne mase ovlašćeni su na odvojeno namirenje iz predmeta razlučnog prava za glavno potraživanje, kamate i troškove u skladu sa odredbama čl.  107-112. ovog zakona.

(2)   Razlučni povjerioci su:

 

1. hipotekarni povjerioci i povjerioci zemljišnog duga,

2. povjerioci koji su zakonom, pljenidbom, sporazumom pred sudom ili pravnim poslom stekli neko založno pravo,

3. povjerioci kojima je stečajni dužnik radi obezbjeđenja prenio neko pravo,

4. povjerioci kojima pripada pravo zadržanja.

Razlučni povjerioci kao stečajni povjerioci

Član   43.

Razlučni povjerioci mogu biti stečajni povjerioci ako im je stečajni dužnik i lično odgovoran. Oni imaju pravo na srazmjerno namirenje iz stečajne mase samo ako se odreknu odvojenog namirenja ili se nisu uspjeli odvojeno namiriti u cjelini ili djelimično, u kom se slučaju namiruju srazmjerno visini neizmirenog dijela svog potraživanja.

Povjerioci stečajne mase

Član   44.

Iz stečajne mase se prije stečajnih povjerilaca namiruju troškovi stečajnog postupka i dugovi stečajne mase.

Troškovi stečajnog postupka

Član   45.

Troškovi stečajnog postupka su:

1. sudski troškovi stečajnog postupka,

2. nagrade  i  izdaci  vještaka, privremenog  upravnika,  stečajnog upravnika  i  članova

privremenog i odbora povjerilaca,

3. drugi troškovi za koje je ovim ili drugim zakonom određeno da će se namirivati kao

troškovi stečajnog postupka.

Dugovi stečajne mase

Član   46.

Dugovi stečajne mase su obaveze:

1. koje budu zasnovane radnjama stečajnog upravnika ili na drugi način upravljanjem, unovčavanjem i raspodjelom stečajne mase, a koje ne spadaju u troškove stečajnog postupka;

2. iz dvostranoobavezujućih ugovora, ukoliko se njihovo ispunjenje zahtijeva za stečajnu masu ili ako mora da uslijedi nakon otvaranja stečajnog postupka;

3. iz neosnovanog bogaćenja stečajne mase.

3. OTVARANjE STEČAJNOG POSTUPKA

Odluka o prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka

Član   47.

(1)   Stečajni sudija će zakazati ročište vezano za uslove za otvaranje stečajnog postupka nakon što primi izvještaj privremenog stečajnog upravnika zajedno s mišljenjem vještaka koji je eventualno imenovan da ocjeni nesolventnost stečajnog dužnika. Predlagač, ako je moguće stečajni dužnik, privremeni stečajni upravnik i ako je neophodno, vještaci pozivaju se na ročište.

(2)   Stečajni sudija će donijeti odluku o otvaranju stečajnog postupka ili odbiti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka u roku od tri dana od zaključenja sudskog ročišta.

(3)   U odluci o odbijanju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka, stečajni sudija će odlučiti o troškovima postupka.

(4)   Stečajni sudija otvara stečajni postupak nad imovinom stečajnog dužnika ako je prijedlog dopušten, ako postoji stečajni razlog i ako će imovina stečajnog dužnika prema predviđanju biti dovoljna da pokrije troškove postupka. Ukoliko imovina stečajnog dužnika ne pokriva troškove postupka, a prijedlog je dopušten i osnovan, stečajni sudija može otvoriti postupak ako zainteresovano lice predujmi dovoljan novčani iznos. Predujam se uključuje u obavezu stečajne mase.

(5)   Ako je imovina stečajne mase nedovoljna za vraćanje predujma uplaćenog za troškove postupka, lice koje je uplatilo takav predujam može zahtijevati povrat od svakog lica koje je bilo obavezno da podnese prijedlog za pokretanje stečajnog postupka, a svojom krivicom je propustilo da to učini.

Direktno otvaranje stečajnog postupka

Član   48.

(1)    Stečajni sudija može da odluči da otvori stečajni postupak bez izvršenja prethodnog
postupka i bez istraživanja razloga za otvaranje stečajnog postupka ako je prijedlog za
otvaranje podnio likvidacioni upravnik.

(2)   Stečajni postupak može se otvoriti direktno ako je prijedlog za otvaranje postupka podnio
povjerilac koji ima pravosnažno rješenje o izvršenju i ako je to rješenje neizmireno već 60
dana. U tom slučaju stečajni sudija prihvata kao pretpostavku da je postojanje obaveze
dužnika i nemogućnost dužnika da plaća dokazana.

Rješenje o otvaranju postupka

Član   49.

(1)   Ako se stečajni postupak otvori, stečajni sudija imenuje stečajnog upravnika.

(2)   Rješenje o otvaranju stečajnog postupka sadrži:

 

1. firmu ili lično ime, poslovno sjedište ili adresu prebivališta stečajnog dužnika,

2. lično ime i adresu stečajnog upravnika,

3. datum i sat otvaranja stečajnog postupka.

(3)   Ako sat otvaranja stečajnog postupka nije naveden, trenutkom otvaranja se smatra podne
onog dana kada je doneseno rješenje.

Pozivi povjeriocima i dužnicima

Član  50.

(1)    U rješenju o otvaranju stečajnog postupka pozivaju se povjerioci da u roku od 30 dana prijave kod stečajnog suda svoja potraživanja u skladu sa članom  115.

(2)    U rješenju o otvaranju stečajnog postupka pozivaju se povjerioci da stečajnog upravnika u roku od 30 dana obavijeste koja prava osiguranja potražuju na predmetima imovine stečajnog dužnika. Potrebno je navesti predmet na kome se potražuje pravo osiguranja, vrsta i razlog nastanka prava osiguranja kao i osigurano potraživanje.

(3)    U rješenju o otvaranju stečajnog postupka pozivaju se lica koja imaju obaveze prema stečajnom dužniku da ih bez odlaganja izvršavaju prema stečajnom dužniku.

Određivanje ročišta

Član  51.

(1)   U rješenju za otvaranje stečajnog postupka stečajni sudija određuje ročišta za:

1. Skupštinu povjerilaca, na kojoj se na osnovu izvještaja stečajnog upravnika odlučuje o daljem toku stečajnog postupka (izvještajno ročište). Skupština povjerilaca koja je sazvana da bi saslušala izvještaj stečajnog upravnika (izvještajno ročište) ne smije se održati prije ročišta za ispitivanje potraživanja, a ni kasnije od 15 dana od ročišta za ispitivanje podnesenih potraživanja.

2. Skupštinu   povjerilaca   na   kojoj   se   isputuju   prijavljena   potraživanja   (ročište   za ispitivanje). Period između isteka roka za prijave i ročišta za ispitivanje treba da iznosi najmanje osam dana, a najviše 30 dana.

(2)   Ročišta se mogu održati istovremeno.

Objavljivanje rješenja o otvaranju stečaja

Član  52.

(1)   Stečajni sud je dužan na dan donošenja rješenja isticanjem na oglasnu tablu suda javno oglasiti rješenje o otvaranju stečajnog postupka. Oglas se mora objaviti i u „Službenom glasniku Republike Srpske“.

(2) Kopija rješenja se dostavlja nadležnom tužilaštvu. Nadležno tužilaštvo se takođe
obavještava ako do otvaranja stečajnog postupka ne dođe usljed nedostatka mase.

(3)  Rješenje iz stava 1. ovog člana, koje se odnosi na preduzeća organizovana kao akcionarska društva, dostavlja se berzi na kojoj se trguje akcijama tog preduzeća, u pismenoj ili elektronskoj formi, najkasnije sljjedećeg dana od dana donošenja.

Javni registri

Član   53.

Ako su stečajni dužnik ili predmeti njegove imovine upisani u javne registre, stečajni sud je dužan narediti sljedeće upise u odgovarajuće registre:

1. upis otvaranja stečajnog postupka,

2. upis odbijanja prijedloga za otvaranje usljed nedostatka mase u slučaju da je stečajni dužnik pravno lice koje odbijanjem usljed nedostatka mase prestaje postojati,

3. upis okončanja stečajnog postupka.

Žalba protiv rješenja o otvaranju stečajnog postupka

Član   54.

(1)    Ako prijedlog za otvaranje stečajnog postupka bude odbijen, podnosilac prijedloga može uložiti žalbu, a ako prijedlog bude prihvaćen, žalbu može uložiti stečajni dužnik.

(2)    Žalba iz predhodnog stava ne odlaže izvršenje rješenja.

(3)    Pravosnažna odluka o ukidanju rješenja o otvaranju stečajnog postupka se javno oglašava. Posljedice koje je prouzrokovalo ukinuto rješenje ovog stava ostaju na snazi. Na odgovarajući način se primjenjuje član  52. stav 1. ovog zakona.

4. PRAVNE POSLjEDICE OTVARANjA STEČAJNOG POSTUPKA

a)  Opšte dejstvo otvaranja stečajnog postupka

Prelazak prava upravljanja i raspolaganja

Član   55.

Otvaranjem stečajnog postupka prava stečajnog dužnika da upravlja i raspolaže imovinom koja pripada stečajnoj masi, kao i prava organa, prokuriste, zastupnika i punomoćnika stečajnog dužnika prelaze na stečajnog upravnika.

Raspolaganja stečajnog dužnika

Član   56.

(1)     Raspolaganja stečajnog dužnika predmetom stečajne mase nakon otvaranja stečajnog postupka bez pravnog su učinka, osim onih raspolaganja za koja vrijede opšta pravila o zaštiti povjerenja u zemljišne knjige i druge odgovarajuće javne registre. Stečajni upravnik može zahtijevati povrat predmeta raspolaganja, a druga strana ima pravo na povrat izvršene protučinidbe, ukoliko ta protučinidba još postoji u stečajnoj masi.

(2)     Za raspolaganja stečajnog dužnika učinjena na dan otvaranja stečajnog postupka pretpostavlja se da su izvršena nakon otvaranja stečajnog postupka.

Činidbe u korist stečajnog dužnika

Član  57.

(1)     Ako nakon otvaranja stečajnog postupka neko neposredno ispuni obavezu stečajnom dužniku, oslobađa se svoje obaveze da izvrši činidbu stečajnom upravniku samo ako u vrijeme izvršenja nije znao za otvaranje stečajnog postupka.

(2)     Pretpostavlja se da lice koje je izvršilo obavezu prije javnog oglašavanja otvaranja stečajnog postupka nije znalo za otvaranje stečajnog postupka.

Podjela imovine pravne zajednice

Član   58.

(1)    Ako je stečajni dužnik u pravnoj zajednici sa trećim licem (kao npr. suvlasništvo, zajedničko vlasništvo, ortakluk) razvrgnuće pravne zajednice sprovodi se izvan stečajnog postupka.

(2)    Iz dijela stečajnog dužnika, dobijenog razvrgnućem zajednice, može se tražiti odvojeno namirenje obaveza koje su proistekle iz odnosa pravne zajednice.

(3)    U stečajnom postupku su bez učinka ugovorne odredbe kojima se u pravnim zajednicama iz stava 1. ovog člana isključuje trajno ili za određeno vrijeme pravo da se zahtijeva razvrgnuće zajednice ili kojima se za to određuje poseban otkazni rok.

Preuzimanje sporova

Član   59.

(1)    Otvaranjem stečajnog postupka prekidaju  se sudski postupci i postupci pred arbitražama, ukoliko se odnose na stečajnu masu. Prekid traje do zaključenja stečajnog postupka, ukoliko se pravni spor prije toga ne nastavi u skladu sa odredbama ovog člana.

(2)    Pravne sporove o imovini koja pripada stečajnoj masi, u kojima je stečajni dužnik tužilac i koji su u vrijeme otvaranja stečajnog postupka u toku, stečajni upravnik i protivna stranka u sporu mogu nastaviti u onom stanju u kojem se nalaze.

(3)    Pravne sporove koji teku u vrijeme otvaranja stečajnog postupka i u kojima je stečajni dužnik tuženi, može preuzeti i stečajni upravnik i protivna stranka, ako se tiču:

 

1. izlučenja nekog predmeta iz stečajne mase,

2. odvojenog namirenja, ili

3. dugova stečajne mase.

(4)    Pravne sporove koji se odnose na stečajna potraživanja povjerilac može nastaviti tek ako stečajni upravnik na ročištu za ispitivanje ta potraživanja ospori.

(5)    Ako stečajni upravnik odmah prizna zahtjev, protivnik može ostvarivati pravo na naknadu troškova parničnog postupka samo kao stečajni povjerilac.

Potraživanja stečajnih povjerilaca

Član   60.

Stečajni povjerioci mogu svoja potraživanja prema stečajnom dužniku ostvarivati samo u stečajnom postupku.

Izvršenje prije otvaranja postupka

Član   61.

Ako stečajni povjerilac u toku posljednjih 60 dana prije podnošenja predloga za otvaranje stečajnog postupka ili nakon toga putem prinudnog izvršenja ili prisilnim sudskim osiguranjem stekne razlučno pravo ili neko drugo obezbjeđenje na imovini stečajnog dužnika koja ulazi u stečajnu masu, to pravo obezbjeđenja otvaranjem stečajnog postupka prestaje.

Zabrana izvršenja i osiguranja

Član  62.

(1)    Nakon otvaranja stečajnog postupka stečajni povjerioci ne mogu protiv stečajnog dužnika tražiti prinudno izvršenje niti tražiti osiguranje na dijelovima imovine koja ulazi u stečajnu masu.

(2)    Postupci iz stava 1. ovog člana koji su u toku u vrijeme otvaranja stečajnog postupka prekidaju se.

(3)    Stečajni sudija odlučuje o prigovorima koji budu podneseni na osnovu odredaba stava 1. ovog člana protiv dopuštenosti prinudnog izvršenja.

(4)    Razlučni povjerioci mogu svoja osigurana potraživanja ostvarivati zasebno, po pravilima izvršnog postupka, uz prethodnu saglasnost stečajnog upravnika

(5)    Radi dobijanja saglasnosti iz prethodnog stava, razlučni povjerioci podnose zahtjev  stečajnom upravniku u roku od 30 dana od dana        održavanja izvještajnog ročišta, a stečajni upravnik je dužan odlučiti po tom zahtjevu u roku od 15 dana po njegovom prijemu, uz prethodno pribavljeno mišljenje Odbora povjerilaca. Ako se stečajni upravnik ne izjasni u predviđenom roku po zahtjevu razlučnog povjerioca, smatraće se da je saglasnost na zahtjev data.

(6)    Ako stečajni upravnik, po zahtjevu razlučnog povjerioca iz stava 3. ovog člana, odluči negativno, preduzeće u stečaju preuzima odgovornost za štetu koju bi razlučni povjerilac zbog toga pretrpio.

(7)    Nakon prijema prijedloga za izvršenje razlučnog povjerioca, sud može odlučiti da se ne pokreće izvršni postupak u skladu s prethodnim stavom ovog člana ili da izvršenje odloži ako upravnik obezbijedi odgovarajuću zaštitu potraživanja razlučnog povjerioca. Odgovarajuća zaštita razlučnog potraživanja predstavlja zaštitu koja je priznata odlukom suda pri čemu je vrijednost garancije dovoljna, tako da odlaganje izvršnog postupka neće dovesti do toga da će povjerilac biti oštećen na bilo koji način.

Zabrana izvršenja radi ostvarivanja potraživanja prema stečajnoj masi

Član  63.

(1)   Prinudno izvršenje radi ostvarivanja dugova stečajne mase koji nisu zasnovani pravnom radnjom stečajnog upravnika nije dopušteno u roku od šest mjeseci od otvaranja stečajnog postupka.

(2)   Odredba stava 1. ovog člana ne odnosi se na:

1. obaveze stečajne mase iz dvostranoobaveznog ugovora čije je ispunjenje izabrao stečajni upravnik,

2. obaveze iz trajnog obligacionog odnosa po isteku prvog roka u kome je stečajni upravnik mogao da otkaže ugovor u skladu sa ovim zakonom,

3. obaveze iz radnog ili drugog trajnog obligacionog odnosa, ukoliko je stečajni upravnik tražio ispunjenje protučinidbe u korist stečajne mase.

Isključivanje sticanja prava na imovini koja ulazi u stečajnu masu

Član   64.

(1)    Nakon otvaranja stečajnog postupka ne mogu se valjano sticati prava na dijelovima imovine koja ulazi u stečajnu masu, čak i u slučaju da se to sticanje ne temelji na raspolaganju stečajnog dužnika ni na prinudnom izvršenju ili osiguranju u korist stečajnog povjerioca.

(2)    Odredbe stava 1. ovog člana se ne odnose na slučajeve sticanja povjerenjem u zemljišne knjige i druge javne registre.

Zabrana pošte

Član  65.

(1)    Ukoliko se to čini potrebnim da bi se razjasnile ili spriječile pravne radnje stečajnog dužnika koje su štetne za povjerioce, stečajni sudija na zahtjev stečajnog upravnika ili po službenoj dužnosti donosi rješenje da se određene ili sve poštanske pošiljke za stečajnog dužnika moraju dostavljati stečajnom upravniku. Navedeno rješenje mora biti obrazloženo.

(2)    Stečajni upravnik je ovlašćen otvarati pošiljke koje su mu dostavljene. Pošiljke čiji se sadržaj ne odnosi na stečajnu masu bez odlaganja se moraju dostaviti stečajnom dužniku. Prispjela pošta se protokoliše po pravilima o kancelarijskom poslovanju i evidentira njen prijem i njeno uručenje naslovljenom licu.

(3)    Protiv rješenja o zabrani pošte stečajni dužnik može uložiti žalbu. Stečajni sudija je dužan da ukine rješenje nakon saslušanja stečajnog upravnika, ukoliko pretpostavke za nju prestanu da postoje.

Dužnikove obaveze obavještavanja i saradnje

Član  66.

(1)    Stečajni dužnik je obavezan stečajnom sudu, stečajnom upravniku, odboru povjerilaca i po naređenju stečajnog sudije, skupštini povjerilaca davati obavještenja o svim okolnostima koje se odnose na postupak.

(2)    Obavještenja data prema odredbama stava 1. ovog člana se mogu koristiti u krivičnom ili prekršajnom postupku protiv stečajnog dužnika ili njegovih bliskih srodnika samo uz njegov pristanak.

 

(3)    Stečajni dužnik je dužan stečajnom upravniku predati svu potrebnu dokumentaciju i pomagati mu pri ispunjenju njegovih zadataka.

(4)    Stečajni dužnik je obavezan da se po naređenju stečajnog sudije u svako doba stavi na raspolaganje da bi ispunjavao svoje obaveze obavještavanja i saradnje. On je dužan da se uzdržava od svih radnji koje su protivne ispunjavanju ovih obaveza.

(5)    Ako se to za pribavljanje istinitih iskaza čini potrebnim, stečajni sudija će naložiti
stečajnom dužniku da na zapisnik pred stečajnim sudijom izjavi da je traženu informaciju dao
tačno i potpuno prema najboljem znanju i savjesti.

(6)   Stečajni sudija može protiv stečajnog dužnika da odredi prinudne mjere u slučaju da:

1. stečajni dužnik odbija davanje informacije ili izjave o potpunosti datih podataka ili saradnju sa stečajnim upravnikom u ispunjavanju njegovih zadataka,

2. uprkos nalogu suda izbjegava ili namjerava izbjeći davanje obavještenja i saradnju, a naročito ako unatoč zabrane udaljavanja vrši pripreme za bjekstvo,

3. ako je to potrebno da bi se spriječile radnje stečajnog dužnika koje su protivne ispunjavanju   njegovih   obaveza   obavještavanja   i   sudjelovanja,   a   naročito   radi obezbjeđenja stečajne mase.

(7)   Određivanje sredstava prinude, njihovo sprovođenje kao i pravni lijekovi protiv određivanja
sredstava prinude vrši se na osnovu člana 10.  st. 2. do 5. ovog zakona.

Zastupnici organa. Službenici

Član   67.

U slučaju da je stečajni dužnik pravno lice, odredbe čl. 65. i 66. ovog zakona shodno se primjenjuju na članove njegove uprave ili nadzornog organa kao i na članove koji odgovaraju svojom imovinom u slučaju da su ovlašćeni za zastupanje. Prethodna odredba se ne odnosi na lica koja su navedene funkcije napustila prije više od dvije godine prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka.

Lična odgovornost članova društva

Član   68.

Ako je stečajni postupak otvoren nad društvom čiji članovi lično odgovaraju za obaveze društva, zahtjeve protiv članova društva po osnovu njihove lične odgovornosti, koji proizilaze iz odredbi ovog ili nekog drugog zakona za vrijeme stečajnog postupka može ostvarivati samo stečajni upravnik.

b) Ispunjenje pravnih poslova

Pravo stečajnog upravnika na izbor

Član   69.

(1)   Stečajni upravnik može, ako stečajni dužnik ili njegov saugovarač u vrijeme otvaranja stečajnog postupka nisu ispunili ili nisu u potpunosti ispunili neki dvostranoobavezujući ugovor, umjesto stečajnog dužnika da ispuni ugovor i da zahtijeva ispunjenje od druge strane.

(2)   Stečajni upravnik je dužan bez odlaganja izjaviti da li namjerava zatražiti ispunjenje ugovora ako ga druga strana pozove na vršenje prava izbora. U protivnom, stečajni upravnik ne može zahtijevati ispunjenje.

(3)   Ako stečajni upravnik odbije ispunjenje, druga strana može da ostvaruje svoje potraživanje zbog neispunjenja samo kao stečajni povjerilac.

Fiksni poslovi

Član   70.

(1)    Ako je vrijeme ispunjenja obaveza iz fiksnog ugovora nastupilo poslije otvaranja stečajnog postupka, ne može se birati ispunjenje.

(2)    Druga ugovorna strana stečajnog dužnika može tražiti naknadu zbog neispunjenja, kao stečajni povjerilac.

(3)    Naknada zbog neispunjenja sastoji se u razlici između ugovorene i tržišne cijene koja u mjestu ispunjenja važi za fiksne ugovore na dan otvaranja stečajnog postupka.

Djeljive činidbe

Član   71.

Ako je dugovana činidba djeljiva,te ako je druga ugovorna strana svoju činidbu u vrijeme otvaranja stečajnog postupka već djelimično ispunila, ona će svoje potraživanje na protučinidbu koja odgovara njenoj djelimično ispunjenoj činidbi moći ostvariti kao stečajni povjerilac, čak i u slučaju da stečajni upravnik zahtijeva ispunjenje preostalog dijela činidbe. Druga ugovorna strana nema pravo zbog neispunjenja njenog prava na protučinidbu iz stečajne mase zahtijevati povrat onoga što je djelimičnim ispunjenjem njene činidbe prešlo u imovinu stečajnog dužnika prije otvaranja stečajnog postupka.

Predbilježba

Član   72.

(1)    Ukoliko je u zemljišnu knjigu upisana predbilježba radi osiguranja zahtjeva za sticanje ili ukidanje prava na nekoj dužnikovoj nekretnini ili na nekom pravu upisanom u korist stečajnog dužnika ili radi osiguranja zahtjeva za promjenu sadržaja ili reda tog prava, povjerilac svoje potraživanje može namiriti kao povjerilac stečajne mase. Isto vrijedi i ako je stečajni dužnik preuzeo dalje obaveze prema povjeriocu, pa ih u cijelosti ili djelimično nije ispunio.

(2)    Odredba stava 1. ovog člana se primjenjuje na odgovarajući način i na predbilježbe upisane u druge javne registre, kao što su npr. upisnik brodova i aviona.

Zadržavanje prava vlasništva

Član   73.

(1)      Ako je stečajni dužnik prije otvaranja stečajnog postupka pokretnu stvar prodao uz zadržavanje prava vlasništva i kupcu stvar predao u posjed, kupac može da traži ispunjenje ugovora o prodaji. Isto vrijedi i ako je stečajni dužnik preuzeo i dalje obaveze prema kupcu, te ih u cijelosti ili djelimično nije ispunio.

(2)      Ako je prije otvaranja stečajnog postupka stečajni dužnik pokretnu stvar kupio uz zadržavanje prava vlasništva i stvar od prodavca dobio u posjed, stečajni upravnik ima pravo na izbor u skladu sa odredbama člana 69. ovog zakona.

Najamni i zakupni odnosi nad nepokretnim predmetima

Član   74.

(1)   Najamni i zakupni odnosi stečajnog dužnika nad nepokretnim predmetima ili prostorijama postoje i dalje sa dejstvom za stečajnu masu.

(2)   Prava koja se odnose na vrijeme prije otvaranja stečajnog postupka druga ugovorna strana može ostvarivati samo kao stečajni povjerilac.

Stečajni dužnik kao najmodavac ili zakupodavac

Član   75.

(1)    Ako je stečajni dužnik kao najmodavac ili zakupodavac nekretnine ili prostorije prije otvaranja stečajnog postupka raspolagao potraživanjima iz najamnog i zakupnog odnosa za neko kasnije vrijeme, ta raspolaganja su djelotvorna samo u mjeri u kojoj se odnose na najamninu, odnosno zakupninu za kalendarski mjesec koji teče u vrijeme otvaranja stečajnog postupka. Ako je otvaranje stečajnog postupka uslijedilo nakon petnaestog dana u mjesecu, raspolaganje proizvodi pravni učinak i za sljedeći kalendarski mjesec.

(2)    Raspolaganje iz stava 1. ovog člana smatra se naročito naplata najamnine ili zakupnine. Raspolaganje putem prinudnog izvršenja izjednačeno je sa raspolaganjem na osnovu ugovora.

(3)    Najmoprimac ili zakupac može potraživanje najamnine, odnosno zakupnine za period naveden u stavu 1. ovog člana prebiti sa potraživanjem koje mu pripada prema stečajnom dužniku. Odredba ovog stava ne utiče na primjenu odredaba iz čl. 82.  i  83.  tačaka 2. do 4. ovog zakona.

Stečajni dužnik kao najmoprimac i zakupac

Član  76.

(1)   Najam ili zakup nekretnine ili prostorije u koju je stečajni dužnik ušao kao najmoprimac ili zakupoprimac, stečajni upravnik može otkazati bez obzira na ugovoreno trajanje ugovora na kraju svakog mjeseca uz otkazni rok od dva mjeseca. Ako stečajni upravnik izjavi otkaz, druga strana može kao stečajni povjerilac da zahtijeva naknadu štete nastale prijevremenim prestankom ugovornog odnosa.

(2)   Ako stečajni dužnik u vrijeme otvaranja stečajnog postupka nije stupio u posjed nekretnine ili prostorije, stečajni upravnik i druga strana mogu da odustanu od ugovora. Ako stečajni upravnik odustane od ugovora, druga ugovorna strana može kao stečajni povjerilac zahtijevati naknadu štete nastale prijevremenim prestankom ugovornog odnosa. Svaka strana je dužna u roku od petnaest dana obavijestiti drugu stranu o tome da li namjerava odustati od ugovora, u protivnom gubi pravo na odustanak od ugovora.

Zabrana otkaza ugovora o najmu i zakupu

Član   77.

Najamni ili zakupni odnos koji je stečajni dužnik zasnovao kao najmoprimac ili zakupac druga strana ne može otkazati nakon prijedloga za otvaranje stečajnog postupka:

1. zbog docnje u plaćanju najamnine ili zakupnine koja je nastupila u vrijeme prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka,

2. zbog pogoršanja imovinskih odnosa stečajnog dužnika.

Ugovori o radu

Član   78.

(1)    Danom otvaranja stečajnog postupka prestaju ugovori o radu radnika stečajnog dužnika. Stečajni upravnik pismeno obavještava radnike o prestanku radnog odnosa.

(2)    Stečajni upravnik može zaključiti nove ugovore o radu sa licima koja su potrebna za nastavak poslovanja ili odvijanje stečajnog postupka.

(3)    Zahtjevi koji za radnike mogu nastati na osnovu prestanka ugovora o radu, kao što su naknada štete zbog prijevremenog prestanka ugovora o radu ili otpreminina, mogu se ostvarivati samo kao stečajna potraživanja opšteg isplatnog reda u skladu sa članom 36. ovog zakona.

Prestanak naloga i ugovora o obavljanju poslova

Član  79.

(1)     Nalog stečajnog dužnika koji se odnosi na imovinu koja ulazi u stečajnu masu prestaje otvaranjem stečajnog postupka.

(2)     Nalogoprimac je dužan radi otklanjanja štete da nastavi s obavljanjem posla i nakon otvaranja stečajnog postupka sve dok stečajni upravnik ne preuzme obavljanje posla. Smatra se da nalog u tom smislu i dalje postoji. Potraživanja nalogoprimca u vezi sa navedenim nastavljanjem obavljanja posla namiruju se kao potraživanja povjerilaca stečajne mase.

(3)     Ako nalogoprimac, koji bez svoje krivice nije saznao za otvaranje stečajnog postupka, nastavi sa obavljanjem posla, smatraće se da je nalog bio i dalje na snazi. Nalogoprimac namiruje potraživanja u vezi sa nastavljanjem obavljanja posla kao stečajni povjerilac.

Prestanak punomoći

Član  80.

(1)   Punomoć stečajnog dužnika koja se odnosi na imovinu koja ulazi u stečajnu masu, prestaje otvaranjem stečajnog postupka.

(2)   Ako nalog ili ugovor o obavljanju poslova prema članu 79. stav 2. ovog zakona dalje postoji, smatra se da dalje postoji i punomoć data na osnovu tog ugovornog odnosa.

(3)   Punomoćnik koji bez svoje krivice ne zna za otvaranje postupka ne odgovara za štetu, ako zakonom nije drugačije određeno.

Nedopuštene odredbe ugovora

Član   81.

Ništave su ugovorne odredbe kojima se unaprijed isključuje ili ograničava primjena odredaba čl.  69. do  80. ovog zakona.

v) Prebijanje i pobijanje

Dopuštenost prebijanja potraživanja

Član  82.

(1)    Ako je stečajni povjerilac u vrijeme otvaranja stečajnog postupka imao na osnovu zakona ili ugovora pravo na prebijanje, otvaranje stečajnog postupka nema uticaja na to njegovo pravo.

(2)    Ako je u vrijeme otvaranja stečajnog postupka potraživanje koje se treba prebiti vezano za odložni uslov, do prebijanja će doći tek kada se taj uslov ispuni. Povjerilac koji ima potraživanje pod odložnim uslovom može spriječiti realizaciju protupotraživanja stečajnog upravnika ako pruži odgovarajuće obezbjeđenje.

(3)    Prebijanje nije isključeno time što potraživanja glase na različite valute ili obračunske jedinice, ako se ove valute ili obračunske jedinice u mjestu plaćanja potraživanja sa kojim se vrši prebijanje mogu slobodno mijenjati. Preračunavanje se vrši prema kursnoj vrijednosti koja vrijedi u mjestu plaćanja u vrijeme dobijanja izjave o prebijanju.

Nedopuštenost prebijanja potraživanja

Član  83.

Prebijanje potraživanja je nedopušteno:

1. ako je obaveza stečajnog povjerioca prema stečajnoj masi nastala nakon otvaranja stečajnog postupka,

2. ako je stečajni povjerilac svoje potraživanje nakon otvaranja postupka stekao od nekog drugog povjerioca,

3. ako je stečajni povjerilac stekao mogućnost prebijanja pravnom radnjom koja se može pobijati,

4. ako povjerilac, čije potraživanje treba biti ispunjeno iz imovine stečajnog dužnika koja ne ulazi u stečajnu masu, duguje nešto stečajnoj masi,

5. ako je povjerilac povezano lice u smislu člana 91. ovog zakona, a stečajnom dužniku prema tom licu pripada neko potraživanje koje je nastalo ili dospjelo u periodu od šest mjeseci prije podnošenja predloga za otvaranje stečajnog postupka, osim ako povjerilac ne dokaže da u trenutku nastanka mogućnosti prebijanja nije znao za prijeteću platežnu nesposobnost ili nastalu platežnu nesposobnost stečajnog dužnika.

Opšta odredba o pobijanju

Član  84.

(1)   U skladu sa odredbama ovog zakona pobijati se mogu pravne radnje preduzete prije otvaranja stečajnog postupka kojima se remeti ravnomjerno namirenje povjerilaca (oštećenje povjerilaca), odnosno kojima se pojedini povjerioci stavljaju u povoljniji položaj (pogodovanje povjerilaca).

(2)   Pravna radnja se smatra preduzetom u trenutku u kome nastupaju njena pravna djestva. Kod pravne radnje ograničene rokom ili uslovom ne uzima se u obzir nastupanje uslova ili roka.

(3)   Sa pravnom radnjom je izjednačeno propuštanje kao i mjere prinudnog izvršenja.

Opšti razlozi pobijanja

Član   85.

(1)   Pobijati se može pravna radnja koja je dala ili omogućila stečajnom povjeriocu osiguranje
ili namirenje:

1. ako je preduzeta u posljednjih šest mjeseci prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka, ako je u vrijeme radnje stečajni dužnik bio platežno nesposoban ili ako je povjerilac u to vrijeme znao za platežnu nesposobnost ili to iz grube nepažnje nije znao, ili

2. ako je preduzeta nakon podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka i ako je povjerilac u vrijeme radnje znao za platežnu nesposbnost ili za prijedlog za otvaranje stečajnog postupka ili to iz grube nepažnje nije znao.

(2)     Pobijati se može pravna radnja koja je dala ili omogućila stečajnom povjeriocu
neuobičajeno osiguranje ili namirenje, kao što je namirenje koje on nije ili nije na taj način ili u
to vrijeme imao pravo zahtijevati:

1. ako je pravna radnja preduzeta u posljednjem mjesecu prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka ili nakon podnošenja ovog prijedloga,

2. ako je pravna radnja preduzeta u toku trećeg ili drugog mjeseca prije podnošenja predloga za otvaranje stečajnog postupka i stečajni dužnik je u vrijeme pravne radnje bio platežno nesposoban.

(3)    Smatraće se da je povjerilac znao za nesposobnost za plaćanje ili za prijedlog za otvaranje stečajnog postupka ako je znao za okolnosti iz kojih se nužno moralo zaključiti da postoji nesposobnost za plaćanje ili da je podnesen prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.

(4)    Za lice koje je sa stečajnim dužnikom bilo povezano u vrijeme preduzimanja pravne radnje shodno odredbi člana 91. ovog zakona pretpostavlja se da je znalo za nesposobnost za plaćanje ili prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.

Pobijanje pravnih radnji bez naknade

Član  86.

(1)    Pravna radnja stečajnog dužnika bez naknade ili uz neznatnu naknadu može se pobijati, osim ako je preduzeta pet godina prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka.

(2)    Smatra se da je pravna radnja bez naknade ili uz neznatnu naknadu kada je stečajni dužnik odustao od neke imovinske vrijednosti a da za to nije primio odgovarajuću protučinidbu kao naknadu.

(3)    Ako se radi o uobičajenom prigodnom poklonu neznatne vrijednosti, radnja se ne može pobijati.

Namjerno oštećenje

Član  87.

Pobijati se može pravna radnja stečajnog dužnika koju je on preduzeo u posljednjih pet godina prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka ili nakon toga sa namjerom da ošteti povjerioca, pod uslovom da je druga ugovorna strana znala u vrijeme preduzimanja radnje za namjeru stečajnog dužnika. Pretpostavlja se da je druga strana znala za namjeru ako je znala da stečajnom dužniku prijeti nesposobnost za plaćanje i da se radnjom oštećuju povjerioci.

Zajam kojim se nadomještava kapital

Član  88.

(1)    Zajam kojim se nadomještava kapital postoji ako neki član društva u određenom vremenu kada je nastupila kriza društva, društvu odobri zajam, u kome bi ponašanje članova društva kao dobrih privrednika nalagalo unošenje vlastitog kapitala, a ne odobravanje zajma. Isto vrijedi i za druge pravne radnje koje u ekonomskom pogledu odgovaraju odobravanju zajma.

(2)    Pobojna je pravna radnja kojom se za potraživanje člana društva za vraćanje zajma kojim se nadomješta kapital ili za neko njemu odgovarajuće potraživanje dalo osiguranje, i to ako je radnja bila preduzeta u posljednjih pet godina prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka ili nakon toga.

(3)    Pobojna je pravna radnja kojom je za potraživanje nekog člana društva na povrat zajma koji nadomješta kapital osigurano namirenje, ako je radnja bila preduzeta u posljednjoj godini prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka ili nakon toga.

Pokretanje postupka pobijanja

Član  89.

(1)    Ovlašćen na pobijanje pravnih radnji iz člana 84. ovog zakona je stečajni upravnik u ime stečajnog dužnika.

(2)    Pravne radnje mogu pobijati i povjerioci, pod uslovom da stečajni upravnik na poziv povjerioca ne pokrene parnicu u roku od trideset dana od dana prijema poziva od povjerioca.

(3)    Tužba za pobijanje pravnih radnji može se podnijeti u roku od dvije godine od otvaranja stečajnog postupka. Pravna radnja može se pobijati i isticanjem protivtužbe ili prigovora u parnici i u tom slučaju ne važi navedeni rok.

(4)   Tužba iz stava 1. ovog člana podnosi se protiv lica prema kome je ili u čiju korist je pobojna radnja preduzeta.

(5)   Ako se zahtjev za pobijanje pravne radnje prihvati, pobijana pravna radnja je bez učinka prema stečajnoj masi i protivna je strana dužna vratiti u stečajnu masu sve imovinske koristi stečene na osnovu pobijane radnje.

(6)   Primalac činidbe bez naknade ili uz neznatnu naknadu mora vratiti ono što je primio samo ako je time obogaćen, osim ako je znao ili je morao znati da se takvom činidbom oštećuju povjerioci.

Protuzahtjevi protivnika pobijanja

Član   90.

(1)     Ako protivnik pobijanja vrati ono što je stekao na osnovu pobojne radnje, njegovo potraživanje ponovo oživljava.

(2)     Protučinidba će se isplatiti iz stečajne mase ako je ona još prisutna u masi i može se izdvojiti iz nje, ili ako je masa obogaćena za vrijednost te činidbe. Protivnik pobijanja može svoje pravo na povrat protučinidbe da ostvaruje kao stečajni povjerilac.

Povezana lica

Član   91.

(1)   Povezanim licima stečajnog dužnika pojedinca u smislu ovog zakona smatraju se:

1. bračni drug stečajnog dužnika, čak i ako je brak sklopljen tek nakon pravne radnje ili ako je prestao u posljednjoj godini prije preduzimanja radnje,

2. srodnici stečajnog dužnika ili bračnog druga iz tačke 1. ovog stava u pravoj liniji, te braća i sestre, odnosno polubraća i polusestre stečajnog dužnika ili bračnog druga iz tačke 1. ovog stava, kao i bračni drugovi tih osoba,

3. lica koja žive u domaćinstvu sa stečajnim dužnikom ili su u posljednjoj godini koja je prethodila radnji živjela u domaćinstvu sa stečajnim dužnikom.

(2)    Povezanim licima stečajnog dužnika ili pravnog lica u smislu ovog zakona
smatraju se:

1. članovi upravnih i nadzornih tijela i lično odgovorni članovi stečajnog dužnika, kao i lica koja u kapitalu stečajnog dužnika sudjeluju s više od 10 %,

2. lice ili društvo koje zbog svoje položajno-pravne ili radno-ugovorne veze sa stečajnim

dužnikom imaju priliku biti upoznati s privrednim položajem stečajnog dužnika,

3. lice koje stoji u ličnoj vezi opisanoj u stavu 1. ovog člana sa jednim od lica navedenim

pod tačkom 1. ili 2. ovoga stava zakonom obavezne na čuvanje tajne o poslovima stečajnog dužnika,

4. treća lica koja su faktički u poziciji da na stečajnog dužnika vrše uticaj koji je

izjednačen sa uticajem člana društva sa većinskim udjelom ili organa za zastupanje. Ako se kod navedenih trećih lica radi o pravnim licima ili ortaklucima, ovo vrijedi i za organe ovlaštene za zastupanje trećeg lica.

5. UPRAVLjANjE I UNOVČAVANjE STEČAJNE MASE

a) Obezbjeđenje stečajne mase

Preuzimanje stečajne mase

Član   92.

(1)    Nakon otvaranja stečajnog postupka stečajni upravnik je dužan ući u posjed cjelokupne imovine koja ulazi u stečajnu masu i njome upravljati.

(2)    Stečajni upravnik može na osnovu izvršnog rješenja o otvaranju stečajnog postupka zahtijevati od suda da naredi stečajnom dužniku predaju stvari i odredi izvršenje radnje kojima će se ta naredba prisilno ostvariti. Uz nalog za predaju sud može po službenoj dužnosti odrediti i mjere prisile protiv zastupnika koji po zakonu zastupa dužnika-pravno lice ili dužnika-pojedinca iz člana 66. ovog zakona.

Računi stečajnog dužnika

Član   93.

(1)   Danom otvaranja stečajnog postupka gase se računi stečajnog dužnika i prestaju prava lica koja su bila ovlašćena da raspolažu imovinom stečajnog dužnika na tim računima.

(2)   Stečajni upravnik će otvoriti nove račune stečajnog dužnika i odrediti lica koja će biti ovlašćena da raspolažu sredstvima na tim računima.

(3)   Sredstva sa ugašenih računa prenijeće se na nove račune.

Firma stečajnog dužnika

Član   94.

Nakon otvaranja stečajnog postupka, uz firmu ili naziv stečajnog dužnika dodaje se oznaka “u stečaju”.

Predmeti od vrijednosti

Član   95.

(1)    Odbor povjerilaca može odrediti gdje će se i pod kojim uslovima pohraniti ili uložiti gotov novac, vrijednosni papiri i dragocjenosti. Odluku o pohranjivanju ili ulaganju navedenih stvari od vrijednosti može da donose stečajni sudija ako odbor povjerilaca nije osnovan ili ako još nije donio odgovarajuću odluku.

(2)    Ako je osnovan odbor povjerilaca, stečajni upravnik ima pravo da preuzme pohranjeni ili uloženi novac, vrijednosne papire ili dragocjenosti samo ako priznanicu zajedno sa njim potpiše jedan član odbora povjerilaca. Uputstva koje je stečajni upravnik dao u pogledu pohranjivanja ili ulaganja imaju pravno dejstvo samo ako ih je potpisao i jedan član odbora povjerilaca.

(3)    Skupština povjerilaca može u pogledu pohranjivanja i ulaganja donijeti odluku koja
odstupa od pravila iz st. 1. i 2. ovog člana.

Pečaćenje

Član   96.

Stečajni upravnik može radi obezbjeđenja stvari koje ulaze u stečajnu masu zatražiti da službeno lice suda popiše i zapečati dužnikove stvari.

Popis predmeta stečajne mase

Član   97.

(1)   Stečajni upravnik dužan je da sastavi popis predmeta stečajne mase.

(2)   Za svaki predmet potrebno je navesti njegovu vrijednost. Ako vrijednost ovisi o tome hoće li dužnikovo preduzeće nastaviti poslovanje ili ne, potrebno je navesti obe vrijednosti. Ako je to potrebno, procjena pojedinih dijelova imovine može da se povjeri vještacima.

Popis povjerilaca

Član   98.

(1)    Stečajni upravnik dužan je da sastavi popis svih dužnikovih povjerilaca za koje je saznao iz knjige i poslovne dokumentacije stečajnog dužnika, prijave njihovih tražbina ili na koji drugi način.

(2)    U popisu se odvojeno vode povjerioci sa pravom odvojenog namirenja i stečajni povjerioci razvrstani po pojedinim isplatnim redovima. Za svakog povjerioca potrebno je navesti adresu kao i osnov i iznos njegovog potraživanja. Za razlučne povjerioce potrebno je dodatno označiti i predmet na kojem postoji razlučno pravo i vjerovatnu visinu iznosa za koji povjerilac neće biti odvojeno namiren. Sastavljanje popisa povjerilaca stečajni upravnik može, po potrebi, da povjeri i vještacima.

(3) U popisu će se navesti koje su mogućnosti za prebijanje. Potrebno je procijeniti i visinu obaveza stečajne mase za slučaj uzastopnog i neprekinutog unovčenja imovine stečajnog dužnika.

Pregled imovine

Član   99.

(1)    U roku koji ne može biti duži od 45 dana od dana imenovanja, stečajni upravnik je dužan napraviti uređen pregled u kome se nabrajaju i međusobno uređuju predmeti koji čine stečajnu masu i obaveze stečajnog dužnika sa stanjem na dan otvaranja stečajnog postupka. Pregled imovine mora sadržavati procjenu sa kojim dijelom stečajne mase se može računati u stečajnom postupku za namirenje povjerilaca stečajnog dužnika.

(2)    Stečajni sudija će na zahtjev stečajnog upravnika ili nekog povjerioca naložiti odgovornim licima stečajnog dužnika da nakon sačinjavanja pregleda imovine da izjavu pred stečajnim sudijom o tome da li su u pregledu imovine u potpunosti navedeni predmeti i obaveze.

Stavljanje popisa i pregleda na uvid

Član   100.

Popis predmeta stečajne mase i popis povjerilaca kao i pregled imovine stečajni upravnik je dužan da izloži u službenim prostorijama suda najkasnije osam dana prije izvještajnog ročišta.

Poslovne knjige i poreske obaveze

Član   101.

(1)    Poslovne knjige stečajnog dužnika poslije otvaranja stečajnog postupka vodi stečajni upravnik ili lice koje on odredi.

(2)    Otvaranjem stečajnog postupka započinje nova poslovna godina. Vrijeme do izvještajnog ročišta ne uračunava se u zakonske rokove za sastavljanje i objavljivanje završnog računa.

(3)    Revizora za ocjenu završnog računa u stečajnom postupku postavlja stečajni sudija nakon što je omogućio stečajnom upravniku i odboru povjerilaca da se izjasne o licu koje treba da bude postavljeno za revizora.

b) Odluka o unovčenju stečajne mase

Izvještajno ročište

Član   102.

(1)    Na izvještajnom ročištu stečajni upravnik je dužan da podnese izvještaj o ekonomskom stanju stečajnog dužnika i uzrocima tog stanja. Stečajni upravnik je posebno dužan da se izjasni da li postoje izgledi da se poslovanje stečajnog dužnika nastavi u potpunosti ili djelimično, koje mogućnosti postoje za prijedlog reorganizacije i koje bi posljedice u datom slučaju nastupile po namirenje povjerilaca.

(2)    Stečajnom dužniku i povjeriocima će se na izvještajnom ročištu omogućiti da se izjasne o izvještaju stečajnog upravnika.

Odluka o daljem poslovanju stečajnog dužnika

Član   103.

(1)   Skupština povjerilaca odlučuje na izvještajnom ročištu da li će se poslovanje stečajnog dužnika obustaviti ili privremeno nastaviti. Povjerioci mogu stečajnom upravniku dati nalog da izradi prijedlog reorganizacije i odrediti cilj koji se planom reorganizacije ima postići. Povjerioci mogu na kasnijim ročištima mijenjati svoje odluke.

(2)   Skupština povjerilaca određuje način i uslove unovčavanja dužnikove imovine.

Obustava poslovanja prije odluke povjerilaca

Član   104.

(1)      Ako stečajni upravnik smatra da poslovanje stečajnog dužnika treba obustaviti prije izvještajnog ročišta, dužan je pribaviti saglasnost odbora povjerilaca, ako je on osnovan.

(2)      Prije nego što odbor povjerilaca donese odluku o obustavi poslovanja ili ako odbor povjerilaca nije osnovan, stečajni upravnik je prije obustave poslovanja dužan o tome da obavijesti stečajnog dužnika. Stečajni sudija će na zahtjev stečajnog dužnika i nakon što sasluša stečajnog upravnika, zabraniti obustavu poslovanja, ako se odluka o tome bez znatnog smanjenja stečajne mase može odgoditi do izvještajnog ročišta.

Unovčavanje stečajne mase

Član   105.

(1)    Nakon izvještajnog ročišta stečajni upravnik je dužan bez odlaganja unovčiti imovinu koja ulazi u stečajnu masu, ako to nije u suprotnosti sa odlukom skupštine povjerilaca.

(2)    Prilikom unovčenja imovine stečajne mase stečajni upravnik je dužan da se pridržava odluke skupštine ili odbora povjerilaca o uslovima i načinu prodaje.

Član   106.

Stečajni upravnik  imovinu prodaje u faktičkom i pravnom stanju u kakvom se ta imovina nalazi u momentu prodaje i na kupca prenosi  obim prava kojim stečajni dužnik raspolaže u momentu prodaje.

Unovčavanje nepokretnih predmeta

Član   107.

(1)    Nekretnine se unovčavaju po propisima o prinudnom izvršenju. Obezbjeđenje određuje stečajni upravnik i ono ne može iznositi više od 10% procijenjene  vrijednosti predmeta prodaje, s tim da taj iznos ne može biti veći od 50.000,00 KM.

(2)   Skupština povjerilaca može utvrditi i druge uslove prodaje, kako što je najniža prodajna cijena ispod koje se ne može imovina unovčiti, a može i obavezati kupca da nastavi obavljati privredne djelatnosti, da zaposli određeni broj radnika, izvrši investiciona ulaganja i dr.

(3)   Ako se ne uspije unovčiti imovina na tri javne prodaje, prema uslovima iz stava 1, stečajni upravnik će unovčiti imovinu prema odredbama Zakona o izvršnom postupku.

(4)   Ako je pokušaj unovčenja određene nekretnine ostao bezuspješan, stečajni upravnik može tu nekretninu da izdvoji iz stečajne mase tako što će je predati povjeriocima srazmjerno njihovim potraživanjima, ako je oni prihvate.

(5)   Imovina koja se nije mogla rasporediti povjeriocima u smislu stava 4. ovog člana predaje se licima koja imaju udjela u stečajnom dužniku ako je on pravno lice, odnosno dužniku-pojedincu.

(6)    Ako su nekretnine opterećene razlučnim pravom, za prodaju neposrednom pogodbom
potrebna je saglasnost razlučnog povjerioca. Iz dijela dobivenog prodajom koji pripada
razlučnom povjeriocu izdvaja se 5 % za stečajnu masu.

(7)   Razlučni povjerilac ima pravo pogledati stvar.

Unovčavanje pokretnih stvari i prava

Član   108.

(1)    Stečajni upravnik može unovčiti pokretne stvari na kojima postoji razlučno pravo javnim nadmetanjem ili slobodnom pogodbom, ako tu stvar ima u svom posjedu.

(2)    Stečajni upravnik može naplatiti ili na drugi način unovčiti potraživanje koje je stečajni dužnik ustupio ili založio radi obezbjeđenja nekog prava.

(3)    Ako stečajni upravnik ima pravo na unovčenje pokretne stvari u skladu sa stavom 1. ovog člana, dužan je razlučnom povjeriocu na njegov zahtjev dati obavještenje o stanju te stvari. Umjesto obavještenja on može dozvoliti da povjerilac razgleda stvar.

(4)    Ako je stečajni upravnik ovlašćen za naplatu potraživanja, u skladu sa stavom 2. ovog člana, dužan je razlučnom povjeriocu na njegov zahtjev dati obavještenje o potraživanju. Umjesto obavještenja, on može povjeriocu dozvoliti uvid u knjige i poslovnu dokumentaciju stečajnog dužnika.

Obavijest o namjeri otuđenja

Član   109.

(1) Prije nego stečajni upravnik otuđi trećem licu pokretnu stvar ili pravo na čije unovčavanje je ovlašćen u skladu sa članom 108. ovog zakona, dužan je razlučnog povjerioca obavijestiti na koji način namjerava da otuđi taj predmet. On je dužan povjeriocu dati priliku da u roku od osam dana predloži povoljnije unovčenje predmeta uz predočavanje konkretne ponude sa uputom na platežnu sposobnost kupca.

(2)     Ako razlučni povjerilac u roku iz stava 1. ovog člana ili blagovremeno prije otuđenja, predloži povoljniju mogućnost unovčavanja, stečajni upravnik je dužan iskoristiti mogućnost unovčavanja koju je naveo povjerilac ili ga dovesti u poziciju kao da ju je iskoristio.

(3)     Druga mogućnost unovčavanja može se sastojati i u tome da razlučni povjerilac sam preuzme predmet.

Podjela ostvarenog iznosa kod pokretnih stvari na kojim postoji razlučno pravo

Član   110.

(1)    Nakon što stečajni upravnik proda pokretnu stvar ili pravo, ostvareni iznos od prodaje će se najprije koristiti da se namire troškovi stečajne mase vezani za identifikaciju prava i unovčavanje. Ostatak ostvarenog iznosa koristiće se za namirenje razlučnih povjerilaca bez odlaganja.

(2)    Ako je stvar pomenutu u članu 108. ovog zakona stečajni upravnik prenio na povjerioca, povjerilac će biti obavezan da u stečajnu masu uplati iznos koji je potreban za namirenje troškova utvrđivanja prava potraživanja i za plaćanje poreza kojima je takva prodaja opterećena.

(3)    Troškovi iz prethodnog stava ovog člana kao i troškovi identifikacije stvari i određivanja razlučnih prava vezanih za nju, određuju se paušalno u iznosu od 5 % od ostvarene prodajne cijene.

(4)    Ako stvarni troškovi budu viši od paušalne stope od 5%, odrediće se u stvarnoj visini. Ako je zbog unovčavanja stečajna masa opterećena porezom, iznos tog poreza pridodaje se troškovima unovčavanja.

Zaštita povjerioca od odugovlačenja unovčavanja

Član    111.

Ako je stečajni upravnik ovlašćen za unovčavanje predmeta na kome postoji razlučno pravo i ako odugovlači unovčavanje nakon izvještajnog ročišta, povjeriocu se mora iz stečajne mase nadoknaditi gubitak vrijednosti njegovog udjela u unovčavanju.

Unovčavanje od strane povjerioca

Član   112.

(1)    Povjerilac je ovlašćen za unovčavanje pokretne stvari ili potraživanja na kojima postoji razlučno pravo ako tu stvar ima u posjedu ili ako mu je stečajni upravnik prepustio potraživanje na unovčavanje.

(2)    Na zahtjev stečajnog upravnika i nakon saslušanja povjerioca stečajni sudija može odrediti rok, unutar kojeg povjerilac mora unovčiti predmet. Nakon proteka toga roka pravo na unovčavanje stiče stečajni upravnik.

Pravne radnje od posebne važnosti

Član   113.

(1)   Stečajni upravnik dužan je da pribavi saglasnost odbora povjerilaca za pravne radnje koje su od posebne važnosti za stečajni postupak. Ako odbor povjerilaca nije osnovan, saglasnost daje skupština povjerilaca.

(2)   Saglasnost iz stava 1. ovog člana potrebna je naročito:

1. ako   se   namjerava   otuđiti   preduzeće   ili   neki   pogon,   robno   skladište   u   cjelini, nekretnina, brodovi, avioni, udio stečajnog dužnika u nekom drugom preduzeću koje treba služiti uspostavljanju trajne veze sa tim preduzećem, ili pravo na povremena primanja,

2. ako se namjerava uzeti zajam, kojim bi stečajna masa bila znatno opterećena,

3. ako se namjerava pokrenuti ili preuzeti parnica znatne vrijednosti predmeta spora, ako se preuzimanje takve parnice namjerava odbiti ili se radi rješavanja ili izbjegavanja takve parnice namjerava sklopiti nagodba ili ugovor o izbranom sudu.

Pravna valjanost radnje

Član   114.

Kršenje odredbe člana 113. ovog zakona ne utiče na pravnu valjanost radnje stečajnog upravnika.

6. NAMIRENjE POVJERILACA

Prijava potraživanja

Član   115.

(1)   Povjerilac pismeno prijavljuje svoja potraživanja stečajnom sudu. U prijavi se navodi:

1. firma i sjedište, odnosno ime, prebivalište ili boravište povjerioca,

2. pravni osnov i iznos potraživanja,

3. broj žiro-računa ili nekog drugog računa povjerioca.

 

(2)   Povjerioci koji imaju potraživanja u stranoj valuti prijavljuju ih u domaćoj valuti.

(3)   Stečajni upravnik sastaviće popis svih potraživanja radnika i ranijih radnika stečajnog dužnika dospjelih do otvaranja stečaja i predočiti im na potpis prijavu njihovih potraživanja u dva primjerka. Radnici i raniji radnici mogu prijaviti razliku svojih potraživanja ako smatraju da popisom stečajnog upravnika njihova potraživanja nisu u cijelosti obuhvaćena.

(4)   Ako se prijavljuju potraživanja o kojima je u toku parnični postupak, u prijavi se navodi sud pred kojim se vodi taj postupak uz navođenje broja predmeta.

(5)   Razlučni povjerioci označavaju u prijavi dio imovine stečajnog dužnika na koji se odnosi njihov zahtjev i iznos do kojega njihova potraživanja po predviđanju neće biti pokrivena tim razlučnim pravom.

(6)   Izlučni povjerioci označavaju u prijavi predmet u imovini na koji se njihov zahtjev odnosi.

(7)   Potraživanja nižerangiranih povjerilaca se prijavljuju samo ukoliko stečajni sudija posebno pozove na prijavljivanje tih potraživanja. U prijavi takvih potraživanja naznačuje se da se radi o potraživanju nižeg isplatnog reda kao i rang na koji povjerilac ima pravo. U protivnom nižerangirana potraživanja neće biti uzeta u obzir prilikom diobe.

(8)   Stečajni povjerioci podnose prijavu svojih potraživanja u dva primjerka, sa dokazima o osnovanosti potraživanja.

Tabela

Član   116.

Stečajni sud je dužan svako prijavljeno potraživanje sa podacima navedenim u članu 115. ovog zakona unijeti u tabelu. Tabela se zajedno sa priloženim prijavama i ispravama izlaže u službenim prostorijama suda na uvid svim učesnicima najmanje osam dana prije ročišta za ispitivanje.

Tok ispitnog ročišta

Član   117.

(1)    Prijavljena potraživanja povjerilaca ispituje stečajni sudija na ročištu za ispitivanje
potraživanja.

(2)    Na ročištu za ispitivanje potraživanja sudjeluju stečajni upravnik, povjerioci koji su prijavili svoje potraživanje, kao i druga lica koja, s obzirom na poslove koje su obavljali kod stečajnog dužnika, mogu pružiti podatke o postojanju i visini prijavljenih potraživanja.

(3)    Ročište za ispitivanje potraživanja održaće se i ako mu ne budu prisutni svi povjerioci koji su prijavili svoja potraživanja, a uredno su pozvani.

Naknadne prijave

Član    118.

(1)   Potraživanja prijavljena nakon isteka roka za prijavljivanje mogu se ispitati na ispitnom ročištu ako to predloži stečajni upravnik.

(2)   Potraživanja prijavljena nakon isteka roka za prijavljivanje koja nisu ispitana na ispitnom ročištu, te potraživanja prijavljena najkasnije u roku od tri mjeseca nakon prvog ispitnog ročišta, ali ne poslije objavljivanja poziva za završno ročište, mogu se ispitati na jednom ili više posebnih ispitnih ročišta koja će, na prijedlog povjerilaca, koji nisu blagovremeno prijavili svoje potraživanje, odrediti stečajni sudija rješenjem uz uslov da u roku od petnaest dana solidarno uplate predujam za pokriće troškova tog ročišta, Ako se predujam ne uplati u roku, posebno ispitno ročište se neće održati, a neblagovremene prijave će biti odbačene.

(3)   Povjerioci čija se potraživanja naknadno ispituju nisu dužni naknaditi troškove postupka drugim povjeriocima.

(4)   Prijave podnesene nakon isteka rokova iz stava 2. ovog člana odbaciće se.

 

(5)    O odbacivanju neblagovremeno podnesenih prijava iz st. 2. i 4. odlučuje rješenjem stečajni sudija. Rješenje se objavljuje na oglasnoj ploči suda i dostavlja podnosiocu prijave, stečajnom upravniku i stečajnom povjeriocu koji je predložio odbacivanje prijave.

(6)    Protiv rješenja o odbacivanju prijave pravo na žalbu ima podnosilac prijave, a protiv rješenja kojim je utvrđeno da je naknadno podnesena prijava blagovremena stečajni upravnik i bilo koji od stečajnih povjerilaca.

(7)    Ako je sud, u skladu sa odredbama člana 115. ovog zakona, pozvao povjerioce nižih isplatnih redova da prijave svoja potraživanja tako da rok određen za te prijave ističe kasnije od osam dana prije ispitnog ročišta, na trošak stečajne mase odrediće se posebno ispitno ročište.

(8)    Poziv za posebno ispitno ročište objavljuje se. Na to ročište posebno se pozivaju stečajni upravnik i dužnik pojedinac.

Uslovi i dejstva utvrđivanja

Član   119.

(1)   Stečajni upravnik mora izjaviti da li potraživanje priznaje ili ga osporava. Ako razlučni povjerioci prijavljuju svoja potraživanja kao stečajni povjerioci u skladu sa članom 43. ovog zakona, stečajni upravnik može da utvrdi takva potraživanja određujući da takav povjerilac mora dokazati, u kojoj mjeri dobro koje služi za obezbjeđenje nije dovoljno za namirenje.

(2)   Prigovor stečajnog dužnika ili stečajnog povjerioca ne sprečava priznavanje. Stečajni sudija u listu s tabelom unosi bilješku o rezultatu ispitivanja i ko je uložio prigovor.

(3)   U pogledu iznosa i ranga priznatih potraživanja, upis u tabelu ima dejstvo kao pravosnažna presuda.

 

(4)     Greške u pisanju i ostale očigledne greške u tabeli moraju se po službenoj dužnosti ispraviti.

(5)     Ako stečajni povjerilac naknadno prijavi svoje potraživanje u manjem iznosu, to će se pribilježiti u tabeli. Stečajni upravnik može osporena potraživanja na ročištu za ispitivanje na zahtjev stečajnog povjerioca priznati na naknadnom ročištu za ispitivanje. Potraživanja osporena na ročištu za ispitivanje stečajni upravnik može naknadno priznati pismenim saopštenjem stečajnom sudu.

Sporna potraživanja

Član   120.

Ako je stečajni upravnik osporio neko potraživanje, povjerilac se upućuje na parnicu radi utvrđenja osporenog potraživanja. Ukoliko je osporeno potraživanje za koje postoji izvršni naslov, stečajni upravnik je dužan podići tužbu da dokaže osnovanost osporavanja. Ako su stečajni dužnik ili povjerilac na ročištu za ispitivanje osporili prijavljeno potraživanje, mogu pokrenuti parnicu da dokažu osnovanost osporavanja. Stranka koja je dužna da pokrene parnicu vezanu za osporeno potraživanje mora da pokrene tu parnicu u roku od 30 dana od dana ročišta za ispitivanje na kojem je potraživanje osporeno. Ako stranka koja je dužna da pokrene parnicu to ne učini u tom roku, smatraće se da se  odrekla prava na pokretanje parnice.

Dejstvo odluke

Član   121.

(1)    Pravosnažna odluka kojom se utvrđuje potraživanje i njegov isplatni red ili kojom se neki prigovor proglašava osnovanim ima dejstvo prema stečajnom upravniku i svim stečajnim povjeriocima.

(2)    Stranka koja je uspjela u sudskom sporu može tražiti od stečajnog upravnika da ispravi tabelu potraživanja.

Namirenje stečajnih povjerilaca

Član   122.

(1)   Sa namirenjem stečajnih povjerilaca može se početi tek nakon ročišta za ispitivanje.

(2)    Stečajni upravnik može po vlastitoj procjeni vršiti djelimične diobe. Povjerioci nižih
isplatnih redova prema članu  38. ovog zakona se ne uzimaju u obzir prilikom djelimičnih dioba.

(3)   Diobe obavlja stečajni upravnik. Prije svake diobe, stečajni upravnik je dužan da pribavi
saglasnost odbora povjerilaca, ako je takav postavljen ili skupštine povjerilaca, ako odbor
povjerilaca nije postavljen.

Diobni popis

Član   123.

Prije diobe stečajni upravnik će sačiniti popis potraživanja koja se uzimaju u obzir prilikom diobe. Taj se popis stavlja na uvid svim učesnicima u prostorijama stečajnog suda. Stečajni upravnik je dužan da javno objavi zbir potraživanja i iznos stečajne mase koji stoji na raspolaganju za diobu.

Uzimanje u obzir spornih potraživanja

Član   124.

(1)    Stečajni povjerilac čije potraživanje nije priznato, za čije potraživanje ne postoji izvršni naslov ili konačna presuda, mora najkasnije u roku od 15 dana nakon javnog objavljivanja u skladu sa članom 123. ovog zakona dokazati stečajnom upravniku da je i za koji iznos podigao tužbu za utvrđivanje ili je preuzet postupak u ranije pokrenutoj parnici. Prigovor stečajnog dužnika ili stečajnog povjerioca nije od uticaja, osim ako se u prekluzivnom roku dokaže sudsko utvrđenje, da je prigovor osnovan.

(2)    Ako se dokaz iz stava 1. ovog člana blagovremeno podnese, onda se dio koji otpada na to potraživanje zadržava kod diobe sve dok je parnica u toku.

Uzimanje u obzir razlučnih povjerilaca

Član  125.

(1)    Povjerilac koji ima pravo na odvojeno namirenje, dužan je najkasnije u prekluzivnom roku predviđenom u članu 124. podnijeti dokaz stečajnom upravniku, da se i za koji iznos odrekao odvojenog namirenja ili da nije odvojeno namiren ili da unovčavanje dobra koje služi za obezbjeđenje nije dovelo do namirenja ličnog potraživanja. Ako se dokaz ne podnese blagovemeno, njegovo se potraživanje kod diobe ne uzima u obzir.

(2)    Ako je stečajni upravnik ovlašćen za unovčavanje predmeta, na kome postoji razlučno pravo, ili ako taj predmet još nije unovčio, neće se primijeniti stav 1. ovog člana.

Naknadno uzimanje u obzir

Član  126.

Povjerioci koji nisu uzeti u obzir kod djelimične diobe, a koji naknadno ispune uslove iz čl.

124. i 125. ovog zakona, dobijaju kod sljedeće diobe iz preostale stečajne mase unaprijed iznos koji ih izjednačava sa ostalim povjeriocima.

Izmjene diobnog popisa

Član   127.

Stečajni upravnik je dužan da izvrši promjene popisa koje su potrebne na osnovu čl. 124,

125. i 126.  u roku tri dana nakon isteka prekluzivnog roka propisanog odredbom člana 124. stav 1. ovog zakona.

Prigovori protiv diobnog popisa

Član   128.

(1)    Kod diobe povjerioci mogu stečajnom sudu podnijeti prigovor na diobni popis u roku od osam dana nakon isteka prekluzivnog roka predviđenog članom 124. stav 1. ovog zakona.

(2)    Odluka stečajnog suda, kojom se prigovori odbijaju, dostavlja se povjeriocu i stečajnom upravniku. Povjerilac može protiv te odluke da uloži žalbu u roku od osam dana neposredno višem sudu.

(3)    Odluka stečajnog suda kojom se naređuje ispravka popisa dostavlja se povjeriocu i stečajnom upravniku i u prostorijama suda stavlja na uvid učesnicima. Protiv rješenja o prigovoru, pravo na žalbu imaju stečajni upravnik i povjerilac. Rok za žalbu počinje teći sa danom kada je odluka stavljena na uvid učesnicima.

Glavna dioba

Član   129.

(1)    Prilikom davanja saglasnosti za glavnu diobu, stečajni sudija određuje ročište za glavnu diobu. Na ročištu za glavnu diobu stečajni sudija će sa povjeriocima i stečajnim upravnikom razmotriti prijedlog diobe. U slučaju prigovora povjerioca primjenjuju se odredbe člana 128. stav 1. Na ročištu za glavnu diobu prijedlog diobe može se mijenjati ili dopunjavati. Ukoliko nema prijedloga za izmjenu i dopunu ili nakon što su isti usvojeni, stečajni sudija daje saglasnost na prijedlog diobe.

(2)    Stečajni upravnik je dužan izvršiti diobu, nakon što je stečajni sudija dao saglasnost na prijedlog diobe. Stečajni sudija vraćanjem podnesene dokumentacije obavještava povjerioce čija potraživanja nisu u cjelini ili djelimično ispunjena da se neispunjena potraživanja prema stečajnom dužniku mogu ostvarivati u redovnom izvršnom postupku. Obavještenje se vrši po pravilima o ličnom dostavljanju.

(3)    Uz navedeno obavještenje povjeriocima se dostavljaju izvršne isprave izvoda iz diobnog popisa na koji je stečajni sudija dao saglasnost.

(4)    Stečajni upravnik je dužan na ročištu za glavnu diobu položiti završni račun i podnijeti izvještaj.

(5)    Stvari koje se ne mogu unovčiti mogu se povjeriocima prepustiti po procijenjenoj
vrijednosti uz zaračunavanje na priznata potraživanja ukoliko oni na to pristanu. U protivnom
se one imaju da izruče stečajnom dužniku, odnosno članu društva.

(6)   Stečajni upravnik podnosi dokaz stečajnom sudu o izvršenoj diobi.

(7)   Između objavljivanja poziva za ročište za glavnu diobu i njegovog održavanja mora proći rok od najmanje 15 dana a najviše 30 dana.

(8)   U stečajnim postupcima koji se odnose na preduzeća organizovana kao akcionarska društva, obavještenje o zakazanom ročištu za glavnu diobu, kao i obavještenje o rezultatima glavne diobe, dostavljaju se berzi na kojoj se trguje akcijama tog preduzeća, u pismenoj ili elektronskoj formi, najkasnije sljedećeg dana od dana zakazivanja ročišta za glavnu diobu, odnosno izvještaja o glavnoj diobi.

Polaganje zadržanih iznosa

Član   130.

Stečajni upravnik je dužan da položi kod suda iznose koji su bili zadržani kod glavne diobe.

7. ZAKLjUČENjE STEČAJNOG POSTUPKA

Rješenje o zaključenju stečajnog postupka

Član   131.

(1)    Odmah nakon okončanja glavne diobe stečajni sudija donosi rješenje o zaključenju
stečajnog postupka.

(2)   Rješenje kao i razlozi za zaključenje stečajnog postupka javno se objavljuju u “Službenom
glasniku Republike Srpske”.

(3)  Ako se stečajni postupak vodi nad preduzećem organizovanim kao akcionarsko društvo, rješenje iz stava 2. ovog člana se dostavlja berzi koja trguje akcijama tog preduzeća, u pismenoj ili elektronskoj formi, najkasnije sljedećeg dana od dana donošenja.

Prava stečajnih povjerilaca nakon zaključenja postupka

Član   132.

(1)    Stečajni povjerioci mogu nakon zaključenja stečajnog postupka ostvarivati svoja preostala potraživanja prema dužniku pojedincu po opštim pravilima građanskog prava.

(2)    Stečajni povjerioci koji su sa svojim potraživanjima učestvovali u stečajnom postupku mogu nakon zaključenja postupka sprovoditi prinudno izvršenje protiv stečajnog dužnika samo na osnovu izvršne isprave izvoda iz tabele. Zahtjev za izdavanje izvršne isprave izvoda iz tabele može se podnijeti tek nakon zaključenja postupka. Za izdavanje izvršne isprave nadležan je stečajni sud.

Naknadna dioba

Član   133.

(1)   Stečajni sudija će na prijedlog stečajnog upravnika, stečajnih povjerilaca ili po službenoj
dužnosti odrediti naknadnu diobu ako se nakon zaključnog ročišta:

1. ispune uslovi da se zadržani iznosi podijele stečajnim povjeriocima,

2. iznosi koji su plaćeni iz stečajne mase vrate nazad u stečajnu masu,

3. naknadno pronađe imovina koja ulazi u stečajnu masu.

(2)   Zaključenje stečajnog postupka ne sprečava određivanje naknadne diobe.

(3)    Stečajni sudija može odustati od određivanja naknadne diobe, te iznos koji stoji na
raspolaganju za podjelu povjeriocima ili naknadno pronađenu imovinu prepustiti stečajnom
dužniku ako to smatra primjerenim s obzirom na neznatnu visinu iznosa ili neznatnu vrijednost
predmeta, te troškove naknadne diobe. Određivanje naknadne diobe stečajni sudija može
usloviti uplatom predujma kojim će se pokriti troškovi naknadne diobe.

Pravni lijek

Član   134.

(1)    Rješenje kojim se odbija prijedlog za naknadnu diobu dostavlja se predlagaču. Protiv tog rješenja predlagač ima pravo na žalbu.

(2)    Rješenje kojim se određuje naknadna dioba dostavlja se stečajnom upravniku, stečajnom dužniku i povjeriocu koji je zahtijevao naknadnu diobu. Protiv tog rješenja stečajni dužnik pojedinac ima pravo na žalbu.

Sprovođenje naknadne diobe

Član   135.

Nakon određivanja naknadne diobe raniji stečajni upravnik će iznos kojim se može slobodno raspolagati ili iznos dobijen unovčenjem naknadno pronađenog predmeta stečajne mase podijeliti prema diobnom popisu. Stečajni upravnik polaže račun stečajnom sudiji.

Isključenje povjerilaca mase

Član   136.

Povjerioci stečajne mase za čije je zahtjeve stečajni upravnik saznao:

1. kod djelimične diobe tek nakon podnošenja diobnog popisa,

2. kod glavne diobe tek nakon zaključenja ročišta za glavnu diobu, ili

3. kod naknadne diobe tek nakon javnog oglašavanja mogu zahtijevati namirenje samo iz sredstava koja nakon diobe ostanu u stečajnoj masi.

Zaključenje stečajnog postupka zbog nedostatka stečajne mase

Član   137.

(1)    Ako se nakon otvaranja postupka ispostavi da stečajna masa nije dovoljna ni za pokriće troškova stečajnog postupka, stečajni sudija će zaključiti postupak. Postupak se neće zaključiti ako se predujmi dovoljan novčani iznos. Na odgovarajući način se primjenjuju odredbe člana 47. stav 4. i člana 14. ovog zakona.

(2)    Prije zaključenja stečajnog postupka stečajni sudija će saslušati skupštinu povjerilaca, stečajnog upravnika i povjerioce stečajne mase. Ako to predloži stečajni upravnik, navedeno saslušanje moguće je sprovesti već na izvještajnom ročištu.

(3)    Ako u stečajnoj masi postoje gotovinska sredstva, stečajni upravnik je prije zaključenja dužan da namiri troškove postupka. On neće dalje biti obavezan na unovčavanje predmeta stečajne mase.

Prijava nedovoljnosti stečajne mase

Član   138.

(1)   Ako su troškovi stečajnog postupka pokriveni, a stečajna masa nije dovoljna da ispuni ostale dospjele obaveze stečajne mase, stečajni upravnik će prijaviti stečajnom sudu da postoji nedovoljnost stečajne mase. Tako će postupiti i ako stečajna masa prema predviđanjima neće biti dovoljna da ispuni postojeće ostale obaveze mase u trenutku dospjelosti.

(2)   Stečajni sud će javno objaviti prijavu nedovoljnosti stečajne mase. Prijava će se posebno dostaviti povjeriocima stečajne mase.

(3)   Obaveza stečajnog upravnika na unovčavanje i upravljanje stečajnom masom ostaje i dalje i nakon prijave nedovoljnosti stečajne mase.

Namirenje povjerilaca stečajne mase u slučaju nedovoljnosti mase

Član   139.

(1)   Stečajni upravnik je dužan izmiriti obaveze stečajne mase sljedećim redoslijedom:

1. troškovi stečajnog postupka,

2. dugovi stečajne mase koji su zasnovani nakon prijave nedovoljnosti stečajne mase, a

koji ne ulaze u troškove stečajnog postupka,

3. ostali dugovi stečajne mase.

(2)   Dugovima stečajne mase u smislu odredbe stava 1. tačka 2. ovog člana smatraju se i
obaveze:

1. iz dvostranoobavezujućeg ugovora, čije je ispunjenje izabrao stečajni upravnik, nakon što je podnio prijavu o nedovoljnosti stečajne mase,

2. iz trajnog obligacionog odnosa za vrijeme nakon prvog termina u kojem je stečajni upravnik nakon prijave nedovoljnosti mase mogao otkazati taj odnos,

3. iz trajnog obligacionog odnosa, ako je stečajni upravnik nakon prijave nedovoljnosti mase zahtijevao protučinidbu za stečajnu masu.

Zabrana izvršenja

Član   140.

Nakon što je stečajni upravnik prijavio nedovoljnost stečajne mase, nedopušteno je izvršenje zbog obaveze stečajne mase u smislu člana 139. stav 1. tačka 3. ovog zakona.

Zaključenje stečajnog postupka nakon prijave nedovoljnosti stečajne mase

Član   141.

(1)    Stečajni sudija će zaključiti stečajni postupak čim je stečajni upravnik izvršio diobu stečajne mase u skladu sa članom 139. ovog zakona.

(2)    Stečajni upravnik je dužan za svoju djelatnost nakon prijavljivanja nedovoljnosti stečajne mase da posebno položi račun stečajnom sudiji.

(3)    Ako se nakon zaključenja stečajnog postupka pronađu predmeti koji pripadaju stečajnoj masi, stečajni sudija će na prijedlog stečajnog upravnika, povjerioca stečajne mase ili po službenoj dužnosti odrediti naknadnu diobu. Na odgovarajući način se primjenjuju odredbe čl. 133. stav 3, 134.  i 135.  ovog zakona.

Obustava zbog prestanka razloga za otvaranje stečajnog postupka

Član   142.

Stečajni postupak se obustavlja na prijedlog stečajnog dužnika ako se pruži osiguranje da nakon obustave postupka na strani stečajnog dužnika neće nastupiti platežna nesposobnost kao ni prijeteća platežna nesposobnost. Prijedlogu će se udovoljiti samo ako se učini vjerovatnim nepostojanje razloga za otvaranje stečajnog postupka.

Obustava uz saglasnost povjerilaca

Član   143.

(1)    Stečajni postupak će se obustaviti na prijedlog stečajnog dužnika ako on nakon isteka roka za prijavu potraživanja pribavi saglasnost svih stečajnih povjerilaca koji su prijavili potraživanja. Sud će po slobodnoj ocjeni odlučiti je li potrebna saglasnost stečajnih povjerilaca čija su potraživanja osporili stečajni upravnik ili stečajni dužnik te razlučnih povjerilaca, odnosno da li je tim povjeriocima potrebno pružiti odgovarajuće osiguranje.

(2)    Postupak će se na prijedlog stečajnog dužnika obustaviti i prije isteka za prijavljivanje potraživanja, ako nisu poznati drugi povjerioci, osim onih čiju saglasnost stečajni dužnik podnese.

Postupak kod obustave

Član  144.

(1)    Prijedlog za obustavu stečajnog postupka prema čl. 142. i 143. ovog zakona javno se oglašava. On se u službenim prostorijama suda stavlja na uvid učesnicima. U slučaju člana 143. ovog zakona uz prijedlog se prilažu i izjave o saglasnosti povjerilaca. Stečajni povjerioci mogu u roku od 8 dana od dana objavljivanja prijedloga pismeno ili usmeno na zapisnik izjaviti prigovor protiv tog prijedloga.

(2)    Stečajni sudija odlučuje o obustavi nakon saslušanja podnosioca prijedloga, stečajnog upravnika i odbora povjerilaca, ako je takav osnovan, a u slučaju prigovora i nakon saslušanja povjerioca koji je uložio prigovor.

(3)    Prije obustave stečajni upravnik je dužan izmiriti nesporne obaveze stečajne mase, a za sporne dati obezbjeđenje.

Oglašavanje i dejstvo zaključenja i obustave

Član   145.

(1)     Rješenje kojim se zaključuje stečajni postupak prema čl. 137. i 141. odnosno obustavlja prema čl. 142. i 143. ovog zakona kao i razlozima zaključenja, odnosno obustave se javno oglašavaju. Stečajni dužnik, stečajni upravnik, članovi odbora povjerilaca moraju biti unaprijed obaviješteni o trenutku kada će zaključenje, odnosno obustava početi proizvoditi pravne posljedice u skladu sa članom 12. stav 2. ovog zakona. Na odgovarajući način se primjenjuje odredba člana 131. ovog zakona.

(2)     Sa obustavom postupka stečajni dužnik ponovo stiče pravo da slobodno raspolaže imovinom koja je činila stečajnu masu. Na odgovarajući način se primjenjuje odredba člana 132. ovog zakona.

 

(3) Po pravosnažnosti rješenja o zaključenju stečajnog postupka, stečajni sudija naređuje brisanje  stečajnog dužnika iz registra, a po obustavi postupka stečajni sudija naređuje brisanje zabilježbe upisa.

Pravni lijek

Član   146.

(1)    Ako se postupak zaključi prema odredbama čl. 137. i 141, odnosno obustavi prema odredbama čl. 142.  i 143. ovog zakona, svaki stečajni povjerilac, a ako je zaključenje uslijedilo prema odredbi čl. 137. i  141. ovog zakona, i stečajni dužnik, ima pravo na žalbu protiv odluke suda.

(2)    Ukoliko sud odbije prijedlog iz čl. 142. i 143. ovog zakona, pravo na žalbu ima stečajni dužnik.

Arhiva stečajnog dužnika

Član   147.

(1) Nakon provedenog stečajnog postupka, arhivu stečajnog dužnika preuzima kupac nekretnina, a u slučaju kad imovinu kupi više kupaca, arhivu preuzima kupac koji je kupio pretežni dio imovine.

(2)  Arhiva se može riješiti i na drugačiji način, u skladu sa propisima o arhivskoj djelatnosti.

(3) Subjekti koji preuzimaju arhivu imaju pravo na jednokratnu naknadu za smještaj arhive iz stečajne mase u visini koju odredi stečajni sudija.

V- REORGANIZACIJA

1. PRIPREMA REOGRANIZACIJE DUŽNIKA

Osnovna odredba

Član   148.

(1)   Nakon otvaranja stečajnog postupka dopušteno je izraditi stečajni plan u kojem se može odstupiti od zakonskih odredbi o unovčenju i raspodjeli stečajne mase.

(2)   Stečajnim planom naročito se može :

–  ostaviti stečajnom dužniku svu ili dio njegove imovine radi nastavljanja poslovanja stečajnog dužnika,

–  prenijeti dio ili svu imovinu stečajnog dužnika na jedno ili više već postojećih lica ili lica koja će tek biti osnovana,

– stečajnog dužnika pripojiti drugom licu ili spojiti s jednim ili više lica,

– prodati svu ili dio imovine stečajnog dužnika, sa ili bez razlučnih prava,

– raspodijeliti svu ili dio imovine stečajnog dužnika između povjerilaca,

– izvršiti pretvaranje potraživanja u uloge,

– odrediti način namirenja stečajnih povjerilaca,

– namiriti ili izmijeniti razlučna prava,

– smanjiti ili odgoditi isplatu obaveza stečajnog dužnika,

– obaveze stečajnog dužnika pretvoriti u kredit,

– preuzeti jemstvo ili dati drugo osiguranje za ispunjenje obaveza stečajnog dužnika,

– urediti odgovornost stečajnog dužnika nakon završetka stečajnog postupka,

– izdati nove akcije i sl.

Podnošenje plana

Član   149.

(1)    Stečajni dužnik može stečajni plan podnijeti zajedno s predlogom otvaranja stečajnog postupka. Nakon otvaranja stečajnog postupka, stečajni plan imaju pravo stečajnom sudu podnijeti stečajni upravnik i stečajni dužnik. Neće se uzeti u obzir plan koji se podnose sudu nakon završnog ročišta.

(2)    Ako je na skupštini povjerilaca stečajnom upravniku naložena izrada stečajnog plana, on je dužan taj plan podnijeti stečajnom sudu u roku od 30 dana od dana održavanja skupštine povjerilaca. Sud može produžiti rok za podnošenje plana za još 30 dana pod određenim okolnostima. Sa stečajnim upravnikom u izradi plana savjetodavno sarađuje odbor povjerilaca, ako je osnovan, i dužnik pojedinac.

Sadržaj plana

Član   150.

Stečajni plan sastoji se od pripremne osnove i osnove za sprovođenje. Uz plan se prilažu i isprave navedene u čl.  160.  i  161. ovog zakona.

Pripremna osnova

Član   151.

(1)    U pripremnoj osnovi stečajnog plana navode se mjere koje su preduzete prije otvaranja stečajnog postupka ili se još trebaju da preduzmu, kako bi se stvorili temelji za planirano ostvarivanje prava učesnika.

(2)    Pripremna osnova mora da sadrži i sve ostale podatke o osnovama i posljedicama plana koji su značajni za donošenje odluke povjerilaca o planu i za njegovu sudsku potvrdu.

Osnova za sprovođenje

Član   152.

(1)    Osnova za sprovođenje sadrži odredbe o tome kako će se planom izmijeniti pravni položaj stečajnog dužnika i drugih učesnika u postupku.

(2)    Plan uključuje opis načina, vremena i iznosa do kog povjerioci s osiguranim pravima i druge vrste povjerilaca trebaju biti isplaćeni ili namireni na neki drugi način, konverzije potraživanja povjerilaca u kapital stečajnog dužnika, novog zaduživanja dužnika i vrste garancija koje će biti ponuđene svakoj od kategorija povjerilaca i novih investitora, kao i načina na koji će oni biti isplaćeni u cijelosti ili zaštićeni od šteta koje mogu biti rezultat primjene plana, stepena do kog se dužniku može oprostiti njegov dug; načina kompenzacije koji se nudi svim kategorijama te razlika u smislu raspodjele u slučaju likvidacije dužnika; finansijskih prognoza i vrsta mjera koje trebaju da se preduzmu da bi se povratila profitabilnost preduzeća dužnika; načina izvršenja reorganizacija, posebno u vezi s organizacionim, upravljačkim, finansijskim, tehničkim mjerama i mjerama za smanjenje broja zaposlenih; izvora finansiranja i finansijskog plana za primjenu stečajnog plana, uključujući povećanje osnovnog kapitala i duga, kao i drugih mjera koje su preduzete u skladu sa ovim zakonom.

Razvrstavanje učesnika u stečajnom planu

Član   153.

(1)   Učesnici u stečajnom planu razvrstavaju se pri utvrđivanju njihovih prava u grupe.
Povjerioci s različitim pravnim položajem razvrstavaju se u stečajnom planu u posebne grupe.
Kod toga treba razlikovati:

1. povjerioce s pravom odvojenog namirenja, ako plan zadire i u njihova prava,

2. stečajne povjerioce koji nisu nižeg isplatnog reda,

3. stečajne  povjerioce  pojedinih  nižih  isplatnih  redova,  ako  njihova  potraživanja  ne prestaju prema članu  156. ovog zakona.

(2)    Povjerioci istog pravnog položaja mogu se svrstati u grupe prema istovrsnosti privrednih interesa. Takvo razvrstavanje mora da se temelji na valjanim razlozima. U planu će se navesti kriterijumi za razvrstavanje.

(3)    Posebnu grupu činiće zaposleni ako sudjeluju kao stečajni povjerioci s potraživanjima koja nisu neznatna. Posebne grupe mogu da se oblikuju od povjerilaca s malim potraživanjima.

Prava razlučnih povjerilaca

Član   154.

(1)     Stečajnim planom ne smije se zadirati u pravo razlučnih povjerilaca na namirenje iz predmeta na kojima postoje prava odvojenog namirenja, ako tim planom nije izričito određeno.

(2)     Ako je planom drugačije određeno, u osnovi za sprovođenje za razlučne povjerioce, posebno će se navesti u kojem se dijelu njihova prava smanjuju, na koje vrijeme se odgađa njihovo namirenje te koje još odredbe plana prema njima djeluju.

Prava stečajnih povjerilaca

Član  155.

Za povjerioce koji nisu nižih isplatnih redova u osnovi za sprovođenje navodi se u kojem se dijelu njihova potraživanja smanjuju, na koje vrijeme se odgađa njihovo namirenje, kako se osiguravaju, te koje druge odredbe plana djeluju prema njima.

Prava stečajnih povjerilaca nižih isplatnih redova

Član   156.

(1)    Ako stečajnim planom nije drugačije određeno, smatraće se da su njegovim prihvatanjem potraživanja stečajnih povjerilaca nižih isplatnih redova prestala.

(2)    Ako se stečajnim planom odstupi od odredbe stava 1. ovog člana, u osnovi za sprovođenje će se za svaku grupu povjerilaca nižih isplatnih redova navesti podaci propisani u članu 155. ovog zakona.

(3)    Planom se ne može isključiti niti ograničiti odgovornost stečajnog dužnika nakon okončanja stečajnog postupka za novčane kazne i s njim izjednačene obaveze.

Načelo jednakog postupanja prema svim učesnicima

Član  157.

(1)   Svim učesnicima pojedine grupe stečajnim planom moraju da se osiguraju ista prava.

(2)   Različito postupanje prema učesnicima iste grupe dopušteno je samo uz saglasnost svih učesnika koji su tim pogođeni. U tom slučaju stečajnom planu je potrebno priložiti izjave o saglasnosti dotičnih učesnika.

(3)   Ništav je svaki dogovor stečajnog upravnika, dužnika i drugih lica s pojedinim učesnicima kojim se tim učesnicima za njihovo ponašanje pri glasanju ili inače u vezi sa stečajnim postupkom jemči pogodnost koja planom nije predviđena.

Odgovornost stečajnog dužnika

Član   158.

(1)    Ako stečajnim planom nije drugačije određeno, stečajni dužnik se namirenjem stečajnih povjerilaca u skladu s osnovom za sprovođenje oslobađa svojih preostalih obaveza prema tim povjeriocima.

(2)    Ako je stečajni dužnik ortačko društvo, komanditno društvo, ili privredno interesno udruženje, stav 1. ovog člana na odgovarajući način primjenjuje se na ličnu odgovornost članova društva.

Stvarnopravni odnosi

Član   159.

Ako se prema stečajnom planu trebaju zasnivati, mijenjati, prenositi ili ukidati prava na stvarima i pravima stečajnog dužnika, potrebne izjave volje učesnika mogu se unijeti u osnovu za sprovođenje. Izjave koje treba upisati u zemljišne knjige ili koje druge odgovarajuće upisnike moraju se dati u skladu sa zemljišnoknjižnim, odnosno drugim odgovarajućim upisnim propisima.

Pregled imovine. Finansijski plan i plan rezultata

Član   160.

Ako se predviđa da će se povjerioci namiriti iz prihoda preduzeća koje će nastaviti voditi stečajni dužnik ili treće lice, uz stečajni plan treba priložiti i pregled imovine, u kojem će se, uz navođenje njihove vrijednosti, popisati dijelovi imovine i obaveze koje bi trebalo ispuniti ako plan stupi na snagu. Uz to potrebno je prikazati i koji se rashodi i prihodi mogu očekivati u vremenskom razdoblju tokom koga bi povjerioce trebalo namiriti, i kojim se redoslijedom prihoda i izdataka jemči sposobnost preduzeća za plaćanje tokom tog vremenskog razdoblja.

Dalji prilozi

Član   161.

(1)    Ako je stečajnim planom predviđeno da dužnik pojedinac nastavlja da vodi preduzeće,  planu treba priložiti izjavu stečajnog dužnika da je spreman nastaviti s vođenjem preduzeća, na osnovu plana. Ako je stečajni dužnik ortačko društvo ili komanditno društvo, planu treba priložiti odgovarajuću izjavu lično odgovornih članova društva. Izjava stečajnog dužnika nije potrebna ako je plan podnio sam dužnik.

(2)    Ako je planom predviđeno da neki povjerioci dobiju udjele u dužniku-pravnom licu ili da postanu njegovi članovi ili da steknu određena prava u djelatnosti dužnika-pojedinaca, planu treba priložiti izjavu o saglasnosti svakoga od tih povjerilaca.

(3)    Ako je treće lice preuzelo obaveze prema povjeriocima za slučaj da plan bude odobren, planu treba priložiti i izjavu tog trećeg lica.

(4)    Ako su stečajnim planom predviđene statusne promjene stečajnog dužnika (pripajanje, spajanje i sl.), planu treba da se prilože i izjave pravnih lica koja će sudjelovati u statusnim promjenama.

Odbacivanje plana

Član   162.

(1)   Stečajni sud će stečajni plan odbaciti po službenoj dužnosti:

1. ako nisu poštovani propisi o pravu na podnošenje i sadržaju plana, te ako podnosilac plana taj nedostatak ne može otkloniti ili ga ne otkloni unutar primjerenog roka koji mu je sud odredio,

2. ako očito nema izgleda da plan koji je stečajni dužnik podnio povjerioci prihvate ili sud potvrdi,

3. ako se prava koja bi sudionici trebali steći prema osnovi za sprovođenje plana koji je stečajni dužnik podnio, očito ne mogu ostvariti.

(2)   Ako je dužnik u stečajnom postupku već podnio plan koji su povjerioci odbili, koji sud nije potvrdio ili koji je dužnik povukao nakon javnog zakazivanja ročišta za raspravljanje o planu, sud će odbaciti novi plan stečajnog dužnika ako to odbacivanje zatraži stečajni upravnik uz saglasnost odbora povjerilaca, ako je taj odbor osnovan.

(3)   Protiv rješenja kojim se plan odbacuje podnosilac ima pravo na žalbu.

Izjašnjenja o planu

Član  163.

(1)   Ako stečajni plan ne bude odbačen, stečajni sud će zatražiti da se o njemu, u roku od
trideset dana, izjasne:

1. odbor povjerilaca, ako je osnovan,

2. dužnik, ako je plan podnio stečajni upravnik,

3. stečajni upravnik, ako je plan podnio stečajni dužnik.

(2)   Stečajni sud može pozvati državna tijela nadležna za predmet poslovanja stečajnog
dužnika, te privrednu komoru da se izjasne o predloženom planu.

Obustava unovčenja imovine stečajnog dužnika i namirenja povjerilaca

Član   164.

Ako bi sprovođenje podnesenog stečajnog plana bilo ugroženo nastavljanjem unovčenja i diobe stečajne mase, stečajni sud može, na prijedlog stečajnog dužnika ili stečajnog upravnika, odrediti obustavu unovčenja i diobe te mase. Sud neće odrediti obustavu ili će već donijeto rješenje o obustavi staviti van snage ako bi uslijed obustave mogla nastupiti znatna šteta za stečajnu masu ili ako stečajni upravnik, uz saglasnost odbora povjerilaca ili skupštine povjerilaca, zatraži nastavak unovčenja i diobe mase.

Izlaganje plana

Član  165.

(1) Stečajni plan se sa svim svojim prilozima i prispjelim izjašnjenjima izlaže u sudskoj pisarnici na uvid sudionicima.

(2)  Stečajni plan sa prilozima iz stava 1. ovog člana, koji se odnosi na preduzeća organizovana kao akcionarska društva, dostavlja se berzi na kojoj se trguje akcijama tih preduzeća, u pismenoj ili elektronskoj formi, najkasnije sljedećeg dana od dana izlaganja u sudskoj pisarnici.

2. PRIHVATANjE I POTVRDA PLANA

Ročište za raspravljanje i glasanje o planu

Član   166.

(1)    Stečajni sud će zakazati ročište na kojem će se raspravljati i glasati o stečajnom planu i pravu glasa stečajnih povjerilaca. Ročište se mora održati u roku od 30 dana od dana donošenja rješenja o određivanju ročišta.

(2)    Ročište za raspravljanje i glasanje mora biti objavljeno. U objavi treba istaći da se u plan i prispjele stavove o planu može izvršiti uvid u pisarnici stečajnog suda.

(3)    Stečajni povjerioci koji su prijavili svoja potraživanja, razlučni povjerioci, stečajni upravnik i dužnik posebno će se pozvati na ročište za raspravljanje i glasanje o planu. S pozivom potrebno je dostaviti i kopiju plana ili sažetak njegovog bitnog sadržaja, koji je podnosilac plana na zahtjev suda dužan da podnese sudu.

Spajanje s ispitnim ročištem

Član   167.

Ročište za raspravljanje i glasanje o planu ne smije se održati prije ročišta za ispitivanje potraživanja. Ta se dva ročišta mogu spojiti.

Pravo glasa stečajnih povjerilaca

Član   168.

(1)   Na pravo glasa stečajnih povjerilaca pri glasanju o stečajnom planu na odgovarajući način se primjenjuju pravila ovog zakona o utvrđivanju prava glasa stečajnih povjerilaca. Razlučni povjerioci imaju pravo glasa kao i stečajni povjerioci samo ako im je stečajni dužnik i lično odgovoran i ako se odreknu svoga prava na odvojeno namirenje ili ne budu odvojeno namireni.

(2)   Povjerioci na čija potraživanja plan ne djeluje nemaju pravo glasa.

Pravo glasa razlučnih povjerilaca

Član  169.

(1)   Ako je stečajnim planom uređen i pravni položaj razlučnih povjerilaca, na ročištu će se pojedinačno raspraviti prava tih povjerilaca. Pravo glasa imaju oni razlučni povjerioci čija razlučna prava nije osporio ni stečajni upravnik, niti neki od razlučnih povjerilaca niti neki od stečajnih povjerilaca. Na pravo glasa nosioca osporenih ili nedospjelih prava, te prava vezanih uz odložni uslov na odgovarajući način primjenjuju se pravila ovoga zakona o utvrđivanju prava glasa tih povjerilaca.

(2)   Razlučni povjerioci na čiji pravni položaj plan ne djeluje nemaju pravo glasa.

Popis prava glasa

Član   170.

Na osnovu rasprave na ročištu stečajni sudija će da utvrdi popis povjerilaca i prava glasa koja im pripadaju.

 

 

Izmjena plana

Član   171.

Podnosilac plana ima pravo, na osnovu rasprave o planu na ročištu, sadržajno izmijeniti pojedine odredbe stečajnog plana. O izmijenjenom planu može da se glasa na istom ročištu.

Posebno ročište za glasanje

Član  172.

(1)    Stečajni sud može odrediti posebno ročište za glasanje o stečajnom planu. U tom slučaju vremensko razdoblje između ročišta za raspravljanje i ročišta za glasanje ne smije biti duže od 30 dana.

(2)    Na ročište za glasanje pozivaju se svi povjerioci s pravom glasa i stečajni dužnik. U slučaju izmjene plana potrebno je da se posebno ukaže na tu izmjenu.

Glasanje pismenim putem

Član   173.

(1)   Ako je određeno posebno ročište za glasanje, povjerioci mogu i pismeno da glasaju.

(2)    Stečajni sud će povjeriocima s pravom glasa, nakon ročišta za raspravljanje o planu,
dostaviti glasački listić i tako ih obavijestiti o njihovom pravu glasa. Pismeno glasanje uzeće se u obzir samo ako bude primljeno na sudu najkasnije tri dana prije održavanja ročišta za glasanje. Sud će na to upozoriti povjerioce dostavljajući im glasačke listiće.

Glasanje po grupama

Član   174.

Svaka grupa povjerilaca s pravom glasa odvojeno glasa o stečajnom planu.

Potrebne većine

Član   175.

(1)    Smatraće se da su povjerioci prihvatili stečajni plan ako je u svakoj grupi većina
povjerilaca glasala za plan, i ako zbir potraživanja povjerilaca koji su glasali za plan premašuje zbir potraživanja povjerilaca koji su glasali protiv tog da se plan prihvati.

(2)   Povjerioci koji imaju neko zajedničko pravo ili čija su prava do nastanka stečajnog razloga
činila jedinstveno pravo računaju se pri glasanju kao jedan povjerilac. Na odgovarajući način
će se postupiti i s nosiocima razlučnih prava ili prava plodouživanja.

Zabrana opstrukcije

Član   176.

(1)   Smatraće se da je glasačka grupa prihvatila plan, iako potrebna većina unutar grupe nije
postignuta:

–  ako povjerioci te grupe stečajnim planom nisu stavljeni u lošiji položaj od onoga u kojem bi bili da plana nema,

–  ako primjereno sudjeluju u privrednim koristima koje bi učesnicima trebale pripasti na osnovu stečajnog plana,

–  ako je većina glasačkih grupa plan prihvatila s potrebnom većinom.

(2)   Smatraće se da primjereno sudjelovanje povjerilaca neke grupe u privrednim koristima u
smislu stava 1. ovog člana postoji:

–  ako prema planu ni jedan drugi povjerilac ne bi trebao primiti imovinsku korist koja bi prelazila puni iznos njegovog potraživanja,

–  ako imovinsku korist ne bi primio ni povjerilac koji bi u slučaju da plana nema bio u isplatnom redu iza povjerioca grupe, niti stečajni dužnik ili lice koje u njemu ima udjela,

–  ako se niti jedan od povjerilaca koji bi u slučaju da plana nema bio u istom isplatnom redu s povjeriocima te grupe, ne stavlja u bolji položaj od onoga u kojem se nalaze ti povjerioci.

Pristanak stečajnih povjerilaca nižih isplatnih redova

Član   177.

(1)    Smatraće se da su grupe povjerilaca koji potražuju kamate, koje teku nakon otvaranja stečajnog postupka i povjerilaca, koji potražuju naknadu troškova svoga sudjelovanja u stečajnom postupku pristale na plan ako je stečajni dužnik planom oslobođen tih obaveza ili se u skladu s odredbom člana 156. ovog zakona uzima da je stečajni dužnik oslobođen tih obaveza, te ako prema planu čak ni glavna potraživanja tih stečajnih povjerilaca neće biti podmirena u cijelosti.

(2)    Smatraće se da su grupe koje su za jedan isplatni red iza obaveza stečajnog dužnika po osnovu novčanih kazni i sličnih obaveza pristale na plan ako nijedan stečajni povjerilac planom nije stavljen u bolji položaj od povjerilaca tih grupa.

(3)    Ako u glasanju ne sudjeluje niti jedan povjerilac pojedine grupe, smatraće se da je ta grupa pristala na plan.

Pristanak stečajnog dužnika

Član   178.

(1)    Smatraće se da je stečajni dužnik dao svoj pristanak na plan ako planu ne prigovori najkasnije na ročištu za glasanje pismeno ili usmeno na zapisnik.

(2)    Stečajni sud prigovor iz stava 1. ovog člana neće uzeti u obzir ako stečajni dužnik planom nije stavljen u teži položaj od onoga u kojem bi bio da plana nema te ako niti jedan povjerilac ne dobija privrednu korist koja prelazi puni iznos njegovog potraživanja.

(3)    Odredba stava 1. i 2. ovoga člana na odgovarajući način se primjenjuje i na akcionare, nosioce udjela te nosioce drugih osnivačkih prava pravnih lica.

Potvrda plana

Član   179.

(1)   Nakon što stečajni plan prihvate povjerioci i nakon što na njega pristane stečajni dužnik, stečajni sud će da odluči o tome hoće li plan potvrditi.

(2)   Stečajni sud će prije toga saslušati stečajnog upravnika, odbor povjerilaca, ako je osnovan, i stečajnog dužnika.

(3)   Rješenje o potvrdi stečajnog plana sadrži osnovu za sprovođenje plana koju su povjerioci prihvatili.

Uslovni plan

Član   180.

Ako je stečajnim planom predviđeno da se prije potvrde moraju da izvrše određene radnje ili ostvare druge mjere, plan se smije potvrditi samo ako su te pretpostavke ispunjene. Sud će potvrdu uskratiti po službenoj dužnosti ako se te pretpostavke ne ispune niti nakon isteka primjerenoga roka koji je odredio.

Povreda procesnih odredbi

Član  181.

Stečajni sud će po službenoj dužnosti da uskrati potvrdu stečajnog plana:

1.     ako su pri njegovoj izradi bitno povrijeđeni propisi o njegovom sadržaju, obradi i prilozima, o prihvatanju od strane povjerilaca i o pristanku stečajnog dužnika, osim ako se ti nedostaci mogu otkloniti, ili

2. ako je prihvatanje plana postignuto na nedopušten način, naročito stavljanjem u

povoljniji položaj pojedinih povjerilaca.

Zaštita povjerilaca

Član   182.

(1)   Na prijedlog povjerioca, stečajni sud će odbiti potvrđivanje stečajnog plana ako je
povjerilac:

1. planu prigovorio najkasnije na ročištu za glasanje pismeno ili usmeno na zapisnik, i

2. ako je planom stavljen u lošiji položaj od onog u kojem bi bio da plana nema.

(2)   Prijedlog iz stava 1. ovog člana dopušten je samo ako povjerilac učini vjerovatnim da je
planom stavljen u lošiji položaj.

Objava odluke

Član   183.

(1)    Rješenje kojim se stečajni plan potvrđuje ili kojim se potvrda uskraćuje proglašava se na ročištu za glasanje ili na posebnom ročištu koje će se održati u roku od petnaest dana.

(2)    Ako plan potvrdi, sud će stečajnim povjeriocima koji su prijavili svoje potraživanje i razlučnim povjeriocima, upućujući ih na odluku o potvrdi plana, dostaviti kopiju plana ili sažetak njegovog kratkog sadržaja.

(3)     Rješenje iz stava 1. ovog člana koje se odnosi na preduzeća organizovana kao akcionarska društva, dostavlja se berzi koja trguje akcijama tih preduzeća, u pismenoj ili elektronskoj formi, najkasnije sljedećeg dana od dana donošenja, odnosno od dana pravosnažnosti.

Pravni lijek

Član   184.

Protiv rješenja kojim se stečajni plan potvrđuje ili se potvrda plana uskraćuje povjerioci i stečajni dužnik imaju pravo na žalbu.

3. UČINCI POTVRĐENOG PLANA I NADZOR NAD ISPUNjENjEM PLANA

Osnovni učinci plana

Član   185.

(1)    Rješenje o potvrdi plana djeluje prema svim učesnicima od svoje pravosnažnosti. Ako je predviđeno zasnivanje, izmjena, prenos ili ukidanje prava na dijelovima imovine, ili prenos poslovnih udjela u nekom društvu s ograničenom odgovornošću, smatraće se da su u rješenju sadržane izjave volje učesnika dane u propisanom obliku; to na odgovarajući način vrijedi i za rješenjem obuhvaćene izjave o preuzimanju obaveza na kojima se temelji zasnivanje, izmjena, prenos ili ukidanje prava na dijelovima imovine ili prenos poslovnih udjela i dionica. Ovo vrijedi i za stečajne povjerioce koji svoja potraživanja nisu prijavili, te za učesnike koji su planu prigovorili.

(2)    Rješenje o potvrdi plana ne djeluje na prava stečajnih povjerilaca protiv sudužnika i dužnikovih jemaca, te na prava tih povjerilaca na dijelovima imovine koji ne spadaju u stečajnu masu, ili na osnovu predbilježbe koja se odnosi na te predmete. Stečajni dužnik se, međutim, na osnovu rješenja oslobađa od obaveza prema svojim sudužnicima, jemcima ili drugim regresnim ovlašćenicima na isti način kao i prema svojim povjeriocima.

(3)    Ako je neki povjerilac namiren u većoj mjeri nego što bi imao pravo prema planu, on nema obavezu vratiti primljeno.

Prestanak odredbe o odlaganju namirenja i oslobađanju duga

Član   186.

(1) Ako je na osnovu rješenja o potvrdi plana namirenje potraživanja stečajnih povjerilaca odloženo ili je stečajni dužnik djelimično oslobođen obaveze na namirenje, odlaganje, odnosno oslobođenje prestaje vrijediti u odnosu na onog povjerioca, prema kojem je stečajni dužnik znatno zakasnio s ispunjenjem prihvaćenog plana. Smatraće se da je stečajni dužnik znatno zakasnio s ispunjenjem plana ako nije platio dospjelu obavezu, iako ga je povjerilac pismeno opomenuo i pritom mu odredio naknadni rok u trajanju od najmanje 15 dana.

(2) Ako se prije potpunog ispunjenja plana nad imovinom stečajnog dužnika otvori novi stečajni postupak, odlaganje i otpust prestaju vrijediti u odnosu na sve stečajne povjerioce.

Osporena potraživanja i odvojeno namirenje

Član   187.

(1)    Ako je neko potraživanje osporeno na ispitnom ročištu ili ako visina potraživanja razlučnog povjerioca koja će se odvojeno namiriti nije utvrđena, neće se smatrati da stečajni dužnik kasni s ispunjenjem stečajnoga plana u smislu odredbe člana 186. ovoga zakona ako stečajni dužnik to potraživanje do konačnog utvrđivanja njegove visine uzima u obzir u onom opsegu koji odgovara odluci stečajnog suda o pravu glasa povjerioca pri glasanju o planu.
Ako nije donio odluku o pravu glasa, sud će, na prijedlog stečajnog dužnika ili povjerioca,
naknadno utvrditi opseg u kojem stečajni dužnik privremeno mora uzeti u obzir navedeno
potraživanje.

(2)    Ako prema konačnom utvrđenju potraživanja proizađe da je stečajni dužnik platio premalo, dužan je da doplati manjak. U tom slučaju smatraće se da stečajni dužnik znatno kasni s ispunjenjem plana tek ako ne doplati manjak premda ga je povjerilac pismeno opomenuo i pritom mu za to odredio naknadni rok u trajanju od najmanje petnaest dana.

(3)    Ako prema konačnom utvrđenju proizađe da je stečajni dužnik platio previše, on može zahtijevati povrat viška samo ako taj višak prelazi i nedospjeli dio potraživanja na koje povjerilac ima pravo na osnovu stečajnoga plana.

Izvršenje na rješenja o potvrdi stečajnog plana

Član   188.

(1)    Na osnovu pravosnažnog rješenja o potvrdi stečajnog plana stečajni povjerioci čija su potraživanja utvrđena mogu da pokrenu postupak prinudnog izvršenja protiv stečajnog dužnika. S neosporenim potraživanjem izjednačeno je i ono čije je osporavanje otklonjeno.

(2)    Odredba stava 1. ovoga člana primjenjuje se i na prinudno izvršenje protiv trećeg lica ako je rješenjem iz stava 1. ovoga člana utvrđeno da je preuzela jemstvo za ispunjenje stečajnog plana, osim ako pri tom nije zadržala pravo prigovora prethodne tužbe.

(3)    Prava koja mu pripadaju u slučaju znatnog kašnjenja stečajnog dužnika s ispunjenjem stečajnog plana povjerilac može prinudno ostvariti na osnovu rješenja kojim je potvrđen stečajni plan i rješenja kojim je utvrđeno njegovo potraživanje u stečajnom postupku, ako učini vjerovatnim da je stečajnog dužnika propisno opomenuo, te da je protekao rok koji je naknadno odredio stečajnom dužniku. Povjerilac nije dužan dokazati zakašnjenje stečajnog dužnika.

Zaključenje stečajnog postupka

Član   189.

(1)    Stečajni sud će donijeti rješenje o zaključenju stečajnog postupka čim rješenje o potvrdi stečajnog plana postane pravosnažno.

(2)    Prije zaključenja stečajnog postupka stečajni upravnik je dužan namiriti nesporne obaveze stečajne mase, a za sporne pružiti odgovarajuće osiguranje.

(3)     Sud će objaviti rješenje iz stava 1. ovog člana i obavjestiti stečajnog dužnika, stečajnog upravnika i članove Odbora povjerilaca o vremenu nastupanja posljedica zaključenja stečajnog postupka.

Učinci zaključenja stečajnog postupka

Član   190.

(1)     Donošenjem rješenja o zaključenju stečajnog postupka prestaju službe stečajnog
upravnika i članova odbora povjerilaca, osim ako ovim zakonom nije drugačije određeno. Stečajni dužnik ponovno stiče pravo slobodnog raspolaganja stečajnom masom.

(2)   Odredba stava 1. ovog člana ne odnosi se na propise o nadzoru nad ispunjenjem stečajnog plana.

(3)   Parnicu koja je u toku, a koja za predmet ima pobijanje pravne radnje stečajnog dužnika vezane uz stečajni postupak, stečajni upravnik ili povjerilac koji je podigao pobojnu tužbu u skladu sa članom  89. stav 2. ovog zakona može voditi dalje i nakon zaključenja postupka ako je to predviđeno stečajnim planom. U tom slučaju parnica će se voditi za račun stečajnog dužnika, ako planom nije drugačije određeno.

Nadzor nad ispunjenjem plana

Član   191.

(1)    U osnovi za sprovođenje stečajnog plana može se predvidjeti da će se njegovo ispunjenje nadzirati.

(2)    Ako je nadzor predviđen, nakon zaključenja stečajnog postupka, nadziraće se ispunjava li stečajni dužnik svoje obaveze prema povjeriocima u skladu sa rješenjem iz stava 1. ovog člana.

(3)    Ako je to u rješenju iz stava 1. ovoga člana predviđeno, nadzor se proteže i na ispunjenje potraživanja koja povjerioci, u skladu s tim rješenjem, imaju prema privrednim društvima koja su osnovana nakon otvaranja stečajnog postupka radi preuzimanja ili daljeg vođenja preduzeća ili pogona stečajnog dužnika – društvo preuzimalac.

Dužnosti i ovlašćenja stečajnog upravnika

Član   192.

(1)    Nadzor obavljaju stečajni upravnik i odbor povjerilaca, te stečajni sud na način predviđen stečajnim planom. U tom slučaju, službe stečajnog upravnika i članova odbora povjerilaca neće prestati zaključenjem stečajnog postupka.

(2)    Tokom trajanja nadzora upravnik je dužan da odbor povjerilaca, ako je osnovan, i sud jednom godišnje izvijesti o ispunjenju plana, te o daljim izgledima za njegovo ispunjenje. Tim se ne utiče na pravo odbora povjerilaca i suda da u svako doba zahtijevaju pojedinačna obavještenja ili podnošenje međuizvještaja.

Podnošenje prijave

Član   193.

Utvrdi li stečajni upravnik da se potraživanja čije se ispunjenje nadzire ne ispunjavaju ili ne mogu ispuniti, dužan je o tome bez odlaganja obavijestiti stečajni sud i sve povjerioce kojima prema rješenju o potvrdi stečajnog plana pripadaju zahtjevi protiv stečajnog dužnika ili društva preuzimaoca.

Poslovi za koje je potrebna saglasnost

Član   194.

U osnovni za sprovođenje stečajnog plana može se predvidjeti da će za valjanost određenih pravnih poslova stečajnog dužnika ili društva-preuzimaoca tokom trajanja nadzora biti potrebna prethodna saglasnost stečajnog upravnika. Na radnje stečajnog dužnika preduzete bez saglasnosti stečajnoga upravnika na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ovoga zakona o pravnim radnjama stečajnog dužnika preduzetim nakon otvaranja stečajnog postupka mimo stečajnog upravnika.

Krediti

Član  195.

(1) U osnovi za sprovođenje stečajnog plana može se predvidjeti da će stečajni povjerioci biti u isplatnom redu iza povjerilaca s potraživanjima po osnovu kredita ili zajmova koje će stečajni dužnik ili društvo-preuzimalac preuzeti tokom trajanja nadzora ili koje je povjerilac stečajne mase ostavio na snazi i tokom trajanja nadzora. U tom će slučaju biti potrebno da se utvrdi ukupni iznos za kredite te vrste (kreditni okvir). Taj iznos ne smije da prelazi vrijednost predmeta imovine navedenih u pregledu imovine.

(2) Stečajni povjerioci iz stava 1. ovoga člana namirivaće se samo iza onih povjerilaca s kojima je dogovoreno da će se i u kojoj visini kredit koji su odobrili s obzirom na glavno potraživanje, kamate i troškove nalaziti unutar kreditnoga okvira, i kojima je stečajni upravnik takav dogovor pismeno potvrdio.

Kasniji isplatni red potraživanja novih povjerilaca

Član  196.

Potraživanja povjerilaca iz ugovornih odnosa zasnovanih tokom trajanja nadzora namirivaće se iza potraživanja povjerilaca po osnovu kredita iz člana 195. stav 1. ovog zakona. U istom su položaju i potraživanja po osnovu trajnog obligacionog odnosa zasnovanog ugovorom prije nadzora za vrijeme nakon prvog roka u kojem je povjerilac mogao izjaviti otkaz nakon početka nadzora.

Uzimanje u obzir kasnijeg isplatnog reda

Član  197.

(1)    Kasniji isplatni red stečajnih povjerilaca i povjerilaca iz člana 196. ovog zakona uzima se u obzir samo u stečajnom postupku otvorenom prije ukidanja nadzora.

(2)    U tom novom stečajnom postupku povjerioci iz stava 1. ovog člana nalaze se ispred ostalih povjerilaca kasnijeg isplatnoga reda.

Objava nadzora

Član   198.

(1)     Rješenje stečajnog suda kojim je određen nadzor nad ispunjenjem stečajnog plana objaviće se zajedno s rješenjem o zaključenju stečajnog postupka. Pored toga objaviće se, ako su za to ispunjeni uslovi iz ovog zakona, i lista poslova za koje je potrebna prethodna saglasnost stečajnog upravnika, visina predviđenog kreditnog okvira, te je li predviđen i nadzor nad društvom-preuzimaocem.

(2)     Podaci iz stava 1. ovoga člana upisaće se u odgovarajuće javne knjige po službenoj dužnosti.

Ukidanje nadzora

Član  199.

(1)   Stečajni sud će donijeti rješenje o ukidanju nadzora:

1. ako su potraživanja čije se ispunjenje nadzire ispunjena ili je njihovo ispunjenje osigurano, ili

2. ako je od zaključenja stečajnog postupka prošlo tri godine, a nije podnesen prijedlog za otvaranje novog stečajnog postupka.

(2)   Rješenje iz stava 1. ovoga člana će se objaviti. U tom rješenju će da se odredi brisanje u
odgovarajućim javnim knjigama, upisa nadzora i ograničenja određenih u vezi s nadzorom.

Troškovi nadzora

Član   200.

Troškove nadzora snosi stečajni dužnik. Društvo preuzimalac snosi troškove nastale nadzorom koji se nad njime sprovodi.

VI- MEĐUNARODNI STEČAJ

1. MEĐUNARODNA NADLEŽNOST SUDA U REPUBLICI SRPSKOJ

Isključiva međunarodna nadležnost

Član  201.

(1)    Sud Republike Srpske isključivo je nadležan za sprovođenje stečajnog postupka protiv stečajnog dužnika čije je središte poslovnog djelovanja na području Republike Srpske. Pretpostavlja se da je središte poslovnog djelovanja stečajnog dužnika u mjestu u kojem on ima upisano svoje sjedište. Ako se dokaže da se središte poslovnog djelovanja stečajnog dužnika nalazi u inostranstvu, a njegovo je sjedište upisano u Republici Srpskoj, sud Republike Srpske isključivo je nadležan za sprovođenje stečajnog postupka protiv toga stečajnog dužnika ako se prema pravu države u kojoj stečajni dužnik ima središte poslovnog djelovanja ne može da otvori stečajni postupak u toj državi na osnovu središta poslovnog djelovanja.

(2)    Postupak iz stava 1. ovoga člana obuhvata cjelokupnu imovinu stečajnog dužnika, bez obzira na to nalazi li se ona u Republici Srpskoj ili u inostranstvu (glavni stečajni postupak).

(3)    Kada se upisano sjedište stečajnog dužnika nalazi u inostranstvu, a središte njegovog poslovnog djelovanja u Republici Srpskoj, u stečajnom postupku isključivo je mjesno nadležan stečajni sud na čijem se području nalazi središte poslovnog djelovanja stečajnog dužnika.

Međunarodna nadležnost prema poslovnoj jedinici, odnosno imovini stranog stečajnog dužnika u Republici Srpskoj

Član   202.

(1)   Ako sud Republike Srpske nije nadležan prema odredbi člana  201.  stav 1. ovog zakona, taj sud je nadležan za sprovođenje stečajnog postupka protiv stečajnog dužnika ako on ima poslovnu jedinicu bez svojstva pravnog lica u RS.

(2)   Kada se u Republici Srpskoj ne nalazi ni središte poslovnog djelovanja, a ni poslovna jedinica stečajnog dužnika, već samo njegova imovina, stečajni postupak u Republici Srpskoj moguće je otvoriti u ovim slučajevima:

1. kada se u državi u kojoj stečajni dužnik ima središte poslovnog djelovanja stečajni postupak protiv njega ne može otvoriti zbog uslova predviđenih u stečajnom pravu te države, premda postoji stečajni razlog;

2. kada prema pravu države u kojoj stečajni dužnik ima središte poslovnoga djelovanja stečajni postupak obuhvata samo imovinu stečajnog dužnika u toj državi;

3. kada se otvaranje stečajnoga postupka u Republici Srpskoj predlaže na osnovu člana 239. ovoga zakona;

4. kada se otvaranje posebnog stečajnog postupka u Republici Srpskoj predlaže u okviru postupka za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka.

(3)   Za sprovođenje postupka iz stava 1. i stava 2. tačke 1, 2. i 3. ovog člana nadležan je stečajni sud na čijem području se nalazi poslovna jedinica stečajnog dužnika, a ako stečajni dužnik nema poslovne jedinice u Republici Srpskoj stečajni sud na čijem se području nalazi imovina stečajnog dužnika. Ako bi više stečajnih sudova bilo mjesno nadležno, postupak sprovodi sud kojem je prvom podnesen prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.

(4)   Postupak iz st. 1. i 2. ovoga člana obuhvata samo imovinu stečajnog dužnika, koja se nalazi u Republici Srpskoj (poseban stečajni postupak).

(5)    Kada je stečajni postupak već otvoren u državi u kojoj stečajni dužnik ima središte
poslovnog djelovanja, prilikom otvaranja domaćeg stečajnog postupka na osnovu stava 1.,
odnosno 2. ovog člana sud neće ispitivati stečajne razloge.

2. OPŠTE ODREDBE

Osnovno načelo

Član   203.

Stečajni postupak i njegovi pravni učinci određuju se prema pravu države u kojoj je postupak otvoren, ukoliko ovaj zakon u daljnjim odredbama nešto drugo ne određuje.

Izlučna i razlučna prava

Član   204.

(1)     U pogledu izlučnih i razlučnih prava na predmetima, koji se nalaze u državi priznanja strane odluke o otvaranju stečajnog postupka, primijeniće se pravo države priznanja, ako se ti predmeti u trenutku otvaranja stranoga stečajnog postupka nisu nalazili na području države otvaranja tog postupka.

(2)     Ukoliko su prava nad predmetima unesena u javne registre, smatra se da se predmet nalazi u državi u kojoj se vodi javni registar.

Ugovor o radu

Član   205.

U pogledu učinaka stečajnog postupka na ugovor o radu isključivo je mjerodavno stečajno pravo države koje je mjerodavno za ugovor o radu.

Uračunavanje

Član   206.

Povjerilac smije da zadrži ono što je primio u posebnom stečajnom postupku koji je otvoren u drugoj državi i koji obuhvata samo imovinu stečajnog dužnika koja se nalazi u toj drugoj državi. Primljeno će se, nakon odbitka troškova koje je povjerilac imao u ostvarivanju namirenja u tom posebnom stečajnom postupku, uračunati u stečajnu kvotu, koja mu pripada u glavnom stečajnom postupku. Tog uračunavanja neće biti ako je povjerilac djelimično namirenje potraživanja u posebnom stečajnom postupku ostvario kao razlučni povjerilac ili na osnovu dopuštenog prebijanja.

Saradnja stečajnih upravnika

Član   207.

(1)    Upravnik stečajnog postupka otvorenog u Republici Srpskoj i upravnik stečajnog postupka otvorenog u drugoj državi nad istim stečajnim dužnikom međusobno će sarađivati. Međusobno su dužni jedan drugome dati sva pravno dopuštena obavještenja koja mogu biti od značaja za sprovođenje tih postupaka.

(2)    Stečajni upravnik glavnog stečajnog postupka otvorenog u Republici Srpskoj dužan je potraživanje prijavljeno u tom postupku da prijavi u stranom stečajnom postupku, ako to od njega zatraži i na to ga ovlasti povjerilac potraživanja.

3. PRETPOSTAVKE I POSTUPAK PRIZNANjA STRANE ODLUKE O OTVARANjU STEČAJNOG POSTUPKA

Primjena opštih pravila o priznanju stranih sudskih odluka

Član   208.

Na priznanje stranih odluka o otvaranju stečajnoga postupka na odgovarajući način se primjenjuju opšta pravila prava Republike Srpske o priznanju stranih sudskih odluka, ako odredbama ovoga zakona nije drugačije predviđeno.

Mjesna nadležnost i sastav suda

Član   209.

(1)    Prijedlog za priznanje podnosi se stečajnom sudu na čijem se području nalazi poslovna jedinica stečajnog dužnika u Republici Srpskoj, a ako stečajni dužnik nema poslovnu jedinicu u Republici Srpskoj, stečajnom sudu na području kojeg se nalazi imovina ili dio imovine stečajnog dužnika.

(2)    Ako stečajni dužnik ima poslovne jedinice na području različitih stečajnih sudova ili ako se njegova imovina nalazi na području različitih stečajnih sudova, za donošenje odluke o priznanju mjesno je nadležan sud kojem je prvom podnesen prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.

(3)    Ako se imovina stečajnog dužnika u Republici Srpskoj sastoji u potraživanju, smatraće se da se potraživanje stečajnog dužnika nalazi u mjestu u kojem dužnici stečajnog dužnika imaju svoje
sjedište odnosno prebivalište.

(4) O priznanju strane odluke o otvaranju stečajnog postupka, te o otvaranju stečajnog postupka u Republici Srpskoj na osnovu strane odluke odlučuje stečajni sud.

Prijedlog za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka

Član  210.

(1)   Prijedlog za priznanje odluke stranog suda ili drugog nadležnog tijela o otvaranju stečajnog postupka može podnijeti strani stečajni upravnik ili povjerilac stečajnog dužnika.

(2)   Uz prijedlog za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka treba priložiti:

 

1. izvornik ili ovjereni prepis odluke, te ovjereni prevod na jedan od službenih jezika.

2. potvrdu nadležnog stranog tijela o njenoj izvršnosti, popis  poznate  imovine  stečajnog  dužnika  u  Republici Srpskoj,  te  popis  njegovih  povjerilaca  s odgovarajućim dokazima.

(3)   Sud će odbaciti prijedlog uz koji ne budu podneseni i prilozi iz stava 2. ovoga člana, ako
nedostaci ne budu otklonjeni u primjerenom roku.

Pretpostavke za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka

Član   211.

(1)   Strana odluka o otvaranju stečajnoga postupka će se priznati:

1. ako je donesena od strane suda, odnosno tijela koji je prema pravu Republike Srpske međunarodno nadležan,

2. ako je izvršna prema pravu države u kojoj je donesena čak i ako nije pravosnažna,

3. ako njeno priznanje ne bi bilo u protivnosti s javnim poretkom Republike Srpske.

(2)    Prijedlog za priznanje strane odluke sud će odbiti ako, u povodu prigovora stečajnog dužnika ili nekog drugog sudionika u postupku, utvrdi da stečajnom dužniku akt kojim je postupak bio pokrenut nije dostavljen u skladu sa zakonom države u kojoj je odluka donesena i ako su u tom postupku bila povrijeđena njegova osnovna prava na učešće u stečajnom postupku.

(3)   Strana odluka o otvaranju stečajnog postupka priznaće se i ako nije pravosnažna.

Određivanje privremenih mjera i zabrana izvršenja i osiguranja

Član   212.

(1)   Čim je prijedlog za priznanje podnesen, stečajni sud može da odredi mjere osiguranja, odnosno da imenuje privremeno stečajnog upravnika u skladu s odredbama ovoga zakona o prethodnom postupku.

(2)   Nakon objave oglasa na oglasnoj ploči suda, prema članu 213. stav 1. ovog zakona, nije moguće, dok teče postupak za priznanje, pokrenuti parnični postupak, kao ni postupak izvršenja ili osiguranja u kojem je stečajni dužnik stranka. Parnični postupci te postupci izvršenja i osiguranja koji su bili u toku prekidaju se objavom oglasa.

(3)   Izuzetno od stava 2. ovoga člana izlučni i razlučni povjerioci iz člana 204. ovog zakona mogu i za vrijeme trajanja postupka priznanja pokrenuti, odnosno nastaviti prekinuti izvršni postupak radi ostvarenja svog zahtjeva, odnosno potraživanja protiv stranog stečajnog dužnika, ali samo pod uslovom ako se sa time složi strani stečajni upravnik.

(4)   Stečajni sud određuje po službenoj dužnosti da se prijedlog za priznanjem strane odluke o otvaranju stečajnog postupka, kao i rješenje o privremenim mjerama, odnosno o postavljenju privremenog upravnika odmah zabilježi u javnim registrima odnosno u javnim knjigama.

Oglas u povodu prijedloga za priznanje

Član  213.

(1)    Pošto primi prijedlog za priznanje, stečajni sud će bez odlaganja da objavi oglas u
“Službenom glasniku Republike Srpske” i na oglasnoj ploči suda u kojem će navesti:

1. podatke o sudu koji objavljuje oglas sa brojem predmeta,

2. podatke o stranoj odluci čije se priznanje traži i njenom bitnom sadržaju,

3. podatke o stranom stečajnom upravniku, te podatke o odluci kojom je imenovan, ako

nije imenovan odlukom o otvaranju stečajnog postupka,

4. poziv povjeriocima, stranom stečajnom dužniku i svim drugim licima koja imaju pravni

interes da u roku od trideset dana od objave oglasa “Službenom glasniku Republike Srpske” prijave stečajnom sudu svoja potraživanja, te da se u podnesku izjasne o postojanju pretpostavki za priznanje strane odluke, te mogućim teškoćama u namirenju potraživanja u stranom stečajnom postupku.

(2)   Pismeno s izvještajem o stavljenom prijedlogu za priznanje, te podacima i pozivu iz stava 1.
ovoga člana stečajni sud će dostaviti stranom stečajnom dužniku, stranom stečajnom
upravniku. te onim povjeriocima, čije je prebivalište, odnosno sjedište u Republici Srpskoj poznato.

Ispitivanje pretpostavki za priznanje

Član  214.

(1)    Pri odlučivanju o prijedlogu za priznanje sud će se ograničiti na to da ispita jesu li
ispunjene pretpostavke za priznanje navedene u članu 211. st. 1. i 2. ovog zakona. Potrebna
objašnjenja sud može tražiti od tijela čija se odluka priznaje, te od učesnika u postupku.

(2)   Lice koje se u svom podnesku protivi priznanju stečajni sud može saslušati.

(3)   Stečajni sud će da obrati posebnu pažnju na potrebu hitnog rješavanja zahtjeva priznanja.

Rješenje o priznanju

Član   215.

(1)   Rješenje o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnog postupka u odnosu na krug lica prema kojima djeluje ima isti učinak kao i rješenje suda u Republici Srpskoj o otvaranju stečajnog postupka.

(2)   U rješenju iz stava 1. ovog člana sud će navesti koje učinke ima priznata strana odluka.

(3)   Kada se rješenjem o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnog postupka kao pravni učinak određuje otvaranje stečajnog postupka u Republici Srpskoj, rješenje o priznanju ima ujedno pravno značenje rješenja o otvaranju stečajnog postupka.

(4)   O priznanju strane odluke o otvaranju stečajnog postupka objaviće se oglas u “Službenom glasniku Republike Srpske”. Oglas će se objaviti i isticanjem na oglasnoj tabli suda.

(5)   Rješenje o priznanju dostavlja se predlagaču, stranom stečajnom upravniku, stečajnom dužniku, pravnim licima koja za stečajnog dužnika obavljaju poslove platnog prometa, te nadležnom tužilaštvu. Rješenje će se dostaviti tijelima koja vode javne registre koja će po službenoj dužnosti, na osnovu dostavljenog rješenja, zabilježiti priznanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka.

Žalba protiv rješenja o priznanju

Član   216.

(1)   Protiv rješenja o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnog postupka strani stečajni dužnik, strani stečajni upravnik i povjerioci imaju pravo na žalbu.

(2)   Žalba protiv rješenja o priznanju ne zadržava njegovo izvršenje.

Priznavanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka kao prethodno pitanje

Član    217.

(1) Ako o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnog postupka nije doneseno posebno rješenje, svaki sud može o priznanju te odluke rješavati u postupku kao o prethodnom pitanju, ali samo s učinkom za taj postupak.

(2) Pravne posljedice priznanja strane odluke o otvaranju stečajnog postupka nastupaju danom donošenja odluke u kojoj je o navedenom priznanju odlučeno kao o prethodnom pitanju. U ostalom su pravne posljedice određene odgovarajućom primjenom čl. od  219. do  224. ovoga zakona.

4. DEJSTVA PRIZNANjA STRANE ODLUKE O OTVARANjU STEČAJNOG POSTUPKA

4.1.   Priznanje nakon otvaranja stečajnog postupka u Republici Srpskoj

Priznanje strane odluke u slučaju prethodno otvorenog stečajnog postupka u Republici Srpskoj

Član   218.

(1)    Strana odluka o otvaranju stečajnog postupka koja ispunjava pretpostavke za priznanje prema članu 211. ovoga zakona priznaće se i ako je prije podnošenja prijedloga za priznanje otvoren protiv dužnika stečajni postupak u Republici Srpskoj prema odredbi člana 202. st. 1 ili 2. ovog zakona.

(2)    Priznata strana odluka o otvaranju stečajnog postupka proizvodi dejstva predviđena u odredbama čl. 227. do 231. ovog zakona. Strani stečajni upravnik ne može osporiti potraživanja koja su već utvrđena u ranije pokrenutom postupku u Republici Srpskoj. Ako je na dan podnošenja prijedloga za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka istekao rok od petnaest dana od dana javne objave prvog diobnog popisa u stečajnom postupku u Republici Srpskoj, dioba u stečajnom postupku u Republici Srpskoj neće se provoditi na osnovu odluke o diobi donesene u stranom stečajnom postupku.

                  4.2.Priznanje bez posljedice otvaranja stečajnoga postupka  u Republici Srpskoj

                                         Opšte pravilo

Član   219.

(1)    Dejstva priznate strane odluke o otvaranju stečajnog postupka određuju se prema pravu države u kojoj je postupak otvoren, ukoliko nisu suprotni s osnovnim načelima stečajnog prava RS i ukoliko ovim zakonom nije šta drugo predviđeno.

(2)    Dejstva priznate strane odluke djeluju od dana objave rješenja o priznanju na oglasnoj ploči suda prema članu  215. stav 4. ovog zakona.

Izvršenje i osiguranje

Član    220.

(1)    Namirenja, koja su ostvarena putem izvršnog postupka u Republici Srpskoj u vremenu između dana otvaranja stranog stečajnog postupka i dana objave oglasa o prijedlogu za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka na oglasnoj ploči prema članu  213.  stav 1. ovog zakona, kao i razlučna prava, što su putem izvršnog postupka ili postupka osiguranja u Republici Srpskoj u tom vremenu nastala, gube pravno dejstvo.

(2)    U slučaju gubitka pravnog dejstva prema stavu 1. povjerilac je dužan ono što je stekao po toj osnovi, nakon odbijanja troškova koji su mu nastali u izvršnom postupku, odnosno postupku osiguranja, predati stečajnom upravniku.

(3)    St. 1. i 2.  ovog člana ne primjenjuju se na izvršna namirenja, odnosno u postupku izvršenja ili postupku osiguranja nastala razlučna prava povjerilaca, koji su navedeni u članu  204.  i članu 226.  stav 1. ovog zakona.

(4)    St. 1. i 2.  ovog člana ne primjenjuju se ako je između dana otvaranja stranog stečajnog postupka i dana objave oglasa o prijedlogu za priznanje na oglasnoj tabli suda prema članu 213. stavu 1. ovog zakona prošlo više od godinu dana.

Raspolaganje stečajnog dužnika

Član   221.

(1) Raspolaganja stečajnog dužnika koja su preduzeta u vremenu između dana otvaranja stranog stečajnog postupka i dana objave rješenja o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnog postupka na oglasnoj tabli suda prema članu 215. stav 4. ovog zakona gube pravni učinak ako su protivna interesima povjerilaca stečajnog dužnika, i bude dokazano da je protivna strana znala ili morala znati u trenutku raspolaganja stečajnog dužnika da je protiv njega u inostranstvu otvoren stečajni postupak. Protivna strana ima pravo na protučinidbu iz strane stečajne mase ako je njome povećana vrijednost stečajne mase.

(2)    Ako je raspolaganje stečajnog dužnika uslijedilo nakon objave oglasa o prijedlogu za
priznanje u “Službenom glasniku Republike Srpske ” prema članu 213. stav 1. ovog zakona, smatraće se da je protivna strana znala ili morala znati u trenutku raspolaganja stečajnog dužnika da je protiv njega otvoren stečajni postupak u inostranstvu.

(3)   Raspolaganja stečajnog dužnika preduzeta nakon otvaranja stranog stečajnog postupka ne
gube pravni učinak ako za njih vrijede opšta pravila o zaštiti povjerenja u javne knjige. Ta
raspolaganja mogu se pobijati prema pravu države mjerodavnom za pobijanje.

Činidbe u korist stečajnog dužnika

Član   222.

(1)    Lice sa sjedištem, odnosno prebivalištem u Republici Srpskoj, koje je dužnik stranog stečajnog dužnika, dužno je odmah, čim sazna o otvaranju stečajnog postupka u inostranstvu da obavijesti stranog stečajnog upravnika o postojanju svoje obaveze te o trenutku njezinog dospjeća.

(2)    Svoju dospjelu obavezu to lice je ovlašćeno direktno ispuniti stranom stečajnom dužniku, ako je od dana slanja obavijesti stranom stečajnom upravniku proteklo osam dana, a sud Republike Srpske nije do toga momenta u skladu sa članom 212. stavom 1. ovog zakona odredio mjere osiguranja ili imenovao privremenog stečajnog upravnika. Eventualni troškovi odlaganja ispunjenja dospjele obaveze, smatraju se troškovima stečajne mase.

(3)    Ako je obaveza direktno ispunjena stranom stečajnom dužniku u vremenu između dana otvaranja stranog stečajnog postupka i dana objave rješenja o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnog postupka na oglasnoj tabli suda prema članu 215. stav 4. ovog zakona, a bez izvještavanja stranog stečajnoga upravnika o postojanju obaveze, lice iz stava 1. ovog člana neće biti oslobođeno svoje obaveze, ako se dokaže da je u trenutku direktnog ispunjenja obaveze stranom stečajnom dužniku znalo ili moralo znati da je protiv njega otvoren stečajni postupak u inostranstvu.

(4)    Ako je obaveza direktno ispunjena stranom stečajnom dužniku nakon objavljivanja oglasa o prijedlogu za priznanje u “Službenom glasniku Republike Srpske” prema članu 213. stav 1. ovog zakona, smatraće se da je dužnik stečajnog dužnika znao ili morao znati da je protiv njega otvoren stečajni postupak u inostranstvu.

Prebijanje

Član   223.

(1)   Prebijanje nije dopušteno ako je potraživanje ustupljeno u vremenu između dana otvaranja
stranog stečajnog postupka i dana objave rješenja o priznanju strane odluke o otvaranju
stečajnog postupka na sudskoj tabli prema članu 215. stav 4. ovog zakona, a bude dokazano da
je novi povjerilac (cesionar) u trenutku ustupanja znao ili morao znati da je protiv dužnika
otvoren stečajni postupak u inostranstvu.

(2)    Ako je potraživanje ustupljeno nakon objavljivanja oglasa o prijedlogu za priznanje u
“Službenom glasniku Republike Srpske ” prema članu  213. stav 1. ovog zakona, smatraće se da je novi povjerilac (cesionar) u trenutku ustupanja znao ili morao znati da je protiv dužnika otvoren stečajni postupak u inostranstvu.

Privilegovana potraživanja, izlučni i razlučni povjerioci

Član   224.

(1)     Priznanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka ne utiče na pravo povjerilaca da svoja potraživanja navedena u članu  226. stav 1. tačka 1. i 2. ovoga zakona namire u punom iznosu ako im je za to dovoljan dio imovine stečajnog dužnika koji nije opterećen pravima trećih, koji se u trenutku objave rješenja o priznanju na oglasnoj ploči prema članu  215. stav 4. nalazi u Republici Srpskoj.

(2)        Radi ostvarenja i osiguranja svojih prava povjerioci iz stava 1. ovog člana ovlašćeni su i nakon priznanja strane odluke o otvaranju stečajnog postupka da vode protiv dužnikove imovine parnični postupak, te postupke izvršenja i osiguranja.

(3)  Izlučni i razlučni povjerioci iz člana 204. ovog zakona ovlašćeni su voditi u Republici Srpskoj parnične postupke i postupke izvršenja, odnosno osiguranja pod uslovima pod kojima bi ih mogli voditi da je u Republici Srpskoj otvoren stečajni postupak.

(4)   Izvršni će sud na prijedlog stranog stečajnog upravnika odgoditi izvršni postupak iz stava 2. ovog člana ako je to nužno da bi se postiglo namirenje povjerilaca stečajnog dužnika u većoj stečajnoj kvoti. Odlaganje može trajati do tri mjeseca, s mogućnošću određenja novog odlaganja, ali najdalje do prve diobe u stranom stečajnom postupku. Izvršni sud može u svakom trenutku na prijedlog povjerioca ili stranog stečajnog upravnika opozvati odlaganje, ako više ne postoje uslovi za njega.

4.3.   Priznanje s posljedicom otvaranja stečajnog postupka u Republici Srpskoj
Priznanje strane odluke s posljedicom otvaranja stečajnog postupka u Republici Srpskoj

Član   225.

(1)    U prijedlogu za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka može strani stečajni upravnik ili povjerilac kao neposrednu pravnu posljedicu priznanja zahtijevati otvaranje stečajnog postupka u Republici Srpskoj. Otvaranje posebnog stečajnog postupka u Republici Srpskoj stečajni upravnik može zahtijevati i u podnesku upućenom stečajnom sudu u roku od 15 dana od prijema pismena iz člana 213. stava 2. ovog zakona. Otvaranje tog postupka povjerilac može zahtijevati i u podnesku koji upućuje stečajnom sudu na osnovu člana 213. stav 1. tačka 4. ovog zakona.

(2)    U tom slučaju pravne posljedice određuje isključivo stečajno pravo Republike Srpske, izuzev ako čl. 203. do  207. i  226. do 231. ovog zakona izričito nešto drugo ne predviđaju. Na to se odgovarajuće primjenjuju čl. 220. do 223. ovog zakona.

4.4.   Otvaranje posebnog stečajnog postupka u Republici Srpskoj kao posljedica priznanja strane odluke o otvaranju stečajnog postupka

Otvaranje posebnog stečajnog postupka u Republici Srpskoj na prijedlog povjerioca

Član   226.

(1)   Sud će uvijek otvoriti domaći stečajni postupak na prijedlog :

1. Zavoda za zdravstveno osiguranje i Zavoda za penzijsko osiguranje za potraživanja

koja se po zakonu obavezno izdvajaju iz prihoda, odnosno iz plata, te tijela Republike Srpske i njezinih jedinica lokalne samouprave i uprave za potraživanja po osnovu poreza i druga potraživanja koja čine prihod budžeta.

2. radnika stečajnog dužnika s redovnim mjestom rada u Republici Srpskoj.

(2)   Na prijedlog povjerioca, koji ne pripada povjeriocima iz stava 1. ovog člana, sud će otvoriti
stečajni postupak u Republici Srpskoj samo ako povjerilac učini vjerovatnim da bi namirenje njegovog potraživanja u stranom stečajnom postupku bilo vezano uz posebne teškoće.

(3)    Izuzetno od odredaba st. 1. i 2. ovog člana radi ostvarenja što ravnomjernijeg i
potpunijeg namirenja povjerilaca na međunarodnom nivou, stečajni sud neće otvoriti stečajni
postupak u Republici Srpskoj ako cijeni da bi otvaranje tog postupka s obzirom na veličinu potraživanja povjerilaca iz st. 1. i 2. ovoga člana bilo ekonomski neprimjereno. Pri ocjeni sud se može savjetovati sa stranim stečajnim upravnikom.

Ovlašćenja stranog stečajnog upravnika

Član   227.

(1)     Pored stečajnog upravnika posebnog stečajnog postupka i povjerilaca koji u njemu sudjeluju, i strani stečajni upravnik može u tom postupku osporavati prijavljena potraživanja.

(2)     Pravo pobijanja pravnih radnji stečajnog dužnika pripada u stečajnom postupku u RS i stranom stečajnom upravniku.

(3) Troškovi stranog stečajnog upravnika koji nastanu u vezi s vršenjem ovlašćenja iz st. 1. i 2. ovoga člana ne smatraju se troškovima stečajnog postupka u Republici Srpskoj.

Namirenje povjerilaca

Član   228.

(1)    Nakon namirenja troškova i ostalih obaveza stečajne mase, izlučnih i razlučnih povjerilaca, te povjerilaca iz člana 226. stav 1. ovog zakona, preostala stečajna masa podijeliće se povjeriocima u skladu s odlukom o diobi koju će stečajni sud donijeti na osnovu odluke o diobi ili njoj odgovarajuće diobne osnove donesene u stranom stečajnom postupku. Ako pri izradi strane odluke ili diobne osnove nisu uzeta u obzir potraživanja utvrđena u stečajnom postupku u Republici Srpskoj, stečajni sud će preostalu stečajnu masu podijeliti na povjerioce čija su potraživanja utvrđena u stečajnom postupku u RS, vodeći pri tome računa o tome u kojoj su mjeri pojedini od njih uzeti u obzir pri dodjeli stečajne mase u stranom stečajnom postupku.

(2)    Stečajni sud neće pri podjeli preostale stečajne mase uzeti u obzir stranu odluku o diobi, ako je u njoj predviđena podjela rezultat primjene pravila koja su protivna javnom porektu Republike Srpske. Isto vrijedi, kada strana odluka o diobi nije stečajnom sudu dostavljena unutar roka koji je on odredio.

(3)    Stečajna masa koja preostane nakon namirenja povjerilaca prema prethodnim stavovima ovog člana predaće se odmah stranom stečajnom upravniku.

(4)    Ako stečajna masa nije dovoljna da bi se namirila utvrđena potraživanja u stečajnom postupku u Republici Srpskoj prema st. 1. i 2. ovog člana, povjerioci mogu nenamireni dio svojih potraživanja namiriti samo u stranom stečajnom postupku prema pravilima stranog stečajnog prava.

Posebni stečajni postupak u trećoj zemlji

Član   229.

(1)   Ako povjerilac djelimično namiri svoja potraživanja u posebnom stečajnom postupku koji je protiv stečajnog dužnika otvoren u nekoj trećoj državi, a kojim je obuhvaćena samo imovina stečajnog dužnika u toj trećoj državi, on smije zadržati stečeno. Primljeno će se, nakon odbijanja troškova koje je povjerilac imao u ostvarivanju namirenja u tom stranom posebnom stečajnom postupku uračunati u stečajnu kvotu, koja mu pripada u posebnom stečajnom postupku u Republici Srpskoj. Tog uračunavanja neće biti ako je povjerilac djelimično namirenje potraživanja u tom stranom posebnom stečajnom postupku ostvario kao razlučni povjerilac ili na osnovu dopuštenog prebijanja.

(2)   Odredbe stava 1. ovog člana primjeniće se i kada je povjerilac djelimično namirio svoje potraživanje putem izvršnog postupka u trećoj zemlji.

Prijava potraživanja u stranom stečajnom postupku

Član   230.

(1)    Stečajni upravnik posebnog stečajnog postupka otvorenog u Republici Srpskoj dužan je otraživanje prijavljeno u tom postupku prijaviti u stranom stečajnom postupku ako to od njega zatraži i na to ga ovlasti povjerilac tog potraživanja.

(2)    Domaći stečajni upravnik ovlašćen je u stranom glavnom stečajnom postupku vršiti pravo glasa na osnovu potraživanja prijavljenog u posebnom stečajnom postupku u Republici Srpskoj, ako povjerilac tog potraživanja ne učestvuje u glasanju.

Saradnja stečajnih upravnika

Član   231.

(1) Osim međusobne izmjene obavještenja prema članu  207. ovog zakona, stečajni upravnik posebnog stečajnog postupka u Republici Srpskoj dužan je stečajnom upravniku stranog glavnog stečajnog postupka omogućiti da se izjasni o načinu unovčenja imovine stečajnog dužnika koju obuhvata domaći posebni stečajni postupak.

 

(2) Stečajnom upravniku stranog glavnog stečajnog postupka dostaviće se i stečajni plan posebnog stečajnog postupka u Republici Srpskoj. On ima pravo i sam da predloži stečajni plan posebnog stečajnog postupka.

5.  NEPRIZNAVANjE STRANE ODLUKE O OTVARANjU STEČAJNOG POSTUPKA
Odbijanje prijedloga za priznanje

Član   232.

(1)    Ako odbije prijedlog za priznanje, stečajni sud će, na prijedlog povjerioca ili stečajnog dužnika, ako je to potrebno radi ravnomjernog namirenja svih dužnikovih povjerilaca, otvoriti stečajni postupak u Republici Srpskoj.

(2)    Prijedlog iz stava 1. ovog člana može se podnijeti u roku od osam dana od dana objave rješenja o odbijanju prijedloga za priznanje na oglasnoj tabli suda i “Službenom glasniku Republike Srpske”. Taj prijedlog može biti sadržan u podnesku koji se upućuje stečajnom sudu na osnovu člana  213. stav 1. tačka 4 .ovoga zakona.

(3)    Stečajni postupak iz stava 1. ovog člana obuhvata samo imovinu stečajnog dužnika koja se nalazi u Republici Srpskoj.

Žalba

Član   233.

(1)   Protiv rješenja kojim se odbija prijedlog za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka strani stečajni dužnik, strani stečajni upravnik i povjerioci imaju pravo žalbe.

(2)   Žalba ne zadržava izvršenje rješenja.

Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka kada se strana odluka o otvaranju stečajnog postupka ne može priznati

Član   234.

(1)    Svaki povjerilac kao i stečajni dužnik ovlašteni su da traže otvaranje stečajnog postupka u Republici Srpskoj, nezavisno od toga što je otvoren glavni stečajni postupak u drugoj državi, ako su ispunjeni uslovi zbog kojih bi se prijedlog za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka mogao odbiti.

(2)    Sud će dozvoliti otvaranje stečajnog postupka u Republici Srpskoj u slučaju stava 1. ovog člana ako to zahtijeva načelo ravnomjernog namirenja svih dužnikovih povjerilaca.

(3)    Prilikom donošenja rješenja o otvaranju stečajnog postupka iz stava 1. ovog člana stečajni sud će o nemogućnosti priznanja strane odluke o otvaranju stečajnog postupka odlučiti kao o prethodnom pitanju.

(4)    Stečajni postupak iz stava 1. obuhvata samo imovinu stečajnog dužnika koja se nalazi u Republici Srpskoj.

6.  STRANA PRINUDNA PORAVNANjA I DRUGI STEČAJNI POSTUPCI
Strana odluka o odobrenju prinudnog poravnanja ili stranog stečajnog plana

Član   235.

Na priznanje strane odluke o odobrenju prinudnog poravnanja ili stečajnog plana, kao i na priznanja strane odluke donesene u kojem drugom sličnom postupku na odgovarajući način primjeniće se odredbe ovog zakona o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnog postupka.

VII- KAZNENE ODREDBE

Član   236.

   (1) Novčanom kaznom od 500 KM do 3.000 KM kazniće se za prekršaj odgovorno lice stečajnog dužnika ako:

1. ne podnese prijedlog za otvaranje stečajnog postupka (član 4. stav 2.);

2. ne preda stečajnom upravniku svu potrebnu dokumentaciju i ne pomaže mu u radu (član  66.  st. 3. i 4.);

3. ne da potpune i istinite informacije predviđenim subjektima (član 10. stav 1. i člana 13.).

(2)  Za prekršaje iz stava 1.  ovog člana a u skladu sa članom 67. ovog zakona kazniće se članovi uprave i nadzornog odbora stečajnog dužnika novčanom kaznom od 200 KM do 1.500 KM.

Član   237.

Novčanom kaznom od 500 KM do 3.000 KM kazniće se za prekršaj privremeni stečajni upravnik ako:

1. ne obezbjedi imovinu i staranje o istoj (član 16.  stav 1.);

2. ako ne namiri potraživanja u skladu sa čl. 16. st. 4.;

3. ne položi račun i ne podnese izvještaj o svom radu za period privremene uprave (član 16. stav 7.);

4. ne zaključi osiguranje od odgovornosti kod osiguravajućeg društva ( član 20. i član 30. stav 2.).

Član   238.

Novčanom kaznom od 200 KM do 3.000 KM kazniće se za prekršaj stečajni upravnik ako:

1. ne sačini detaljan popis stečajne mase, popis svih povjerilaca stečajnog dužnika za koje je saznao iz poslovne dokumentacije (član 29. stav 2.);

2. ako ne vodi poslovne knjige, ne sastavi početni bilans stanja imovine dužnika (član 29. stav 3.);

3. ne podnese potrebne izvještaje nadležnim organima (član  29. stav 3.);

4. ne stara se o ostvarivanju potraživanja  dužnika, ne preduzima mjere  da unovči imovinu dužnika (član  29. stav 1.);

5. na zahtjev stečajnog sudije ne dostavi informaciju o stvarnom stanju i poslovodstvu (član 31.);

6. ne zaključi osiguranje od odgovornosti kod osiguravajućeg društva (član 30. stav 2.).

VIII- PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član   239.

Postupak stečaja pokrenut prije 03. novembra 2002. godine, ako je donesena odluka o otvaranju postupka stečaja i ako je stečajni upravnik preuzeo dužnost po odredbama ranijeg zakona, završiće se po propisima koji su važili do dana 03. novembra 2002. godine.

Član   240.

Pravne radnje dužnika preduzete prije 03. novembra 2002. godine moći će se pobijati po odredbama ovog zakona ako nisu bile izuzete od pobijanja po odredbama Zakona o prinudnom poravnanju, stečaju i likvidaciji.

Član   241.

(1)  U postupcima stečaja koji su pokrenuti po prijedlozima SPP Republike Srpske a u kojima nije otvoren stečajni postupak i u kojima stranke nisu preduzele ni jednu radnju u posljednje tri godine do dana 16. septembra 2002. godine, sud će putem oglasa koji će se objaviti u “Službenom glasniku Republike Srpske” i oglasnoj tabli suda pozvati zainteresovane stranke da preuzmu postupak u roku od 30 dana od dana objavljivanja, a troškovi objavljivanja će se predujmiti iz budžeta.

(2) Ukoliko zainteresovane stranke pismeno zatraže vođenje postupka, sud će postupak nastaviti, a zainteresovane stranke će smatrati predlagačem u postupku u smislu člana 4. ovog zakona.

 

(3)  Ukoliko u ostavljenom roku prijedlog za vođenje postupka ne stavi ni jedna zainteresovana stranka, sud će postupak obustaviti.

Član   242.

Pravilnik o programu stručnog ispita za stečajnog upravnika i načinu njegovog polaganja donijeće ministar pravde u roku od 60 dana od dana 03. novembra 2002. godine.

Član   243.

(1) Propis o naknadama i nagradama vještaka, privremenog stečajnog upravnika, stečajnog upravnika i članova odbora povjerilaca, donijeće ministar pravde u roku od tri mjeseca od dana 03. novembra 2002. godine, a visinu naknada, odnosno nagrada rješenjem određuje stečajni sudija uzimajući u obzir obim poslova i rad te vrijednost stečajne mase.

(2) Protiv rješenja o visini naknade i nagrade stečajni upravnik, stečajni dužnik, odbor povjerilaca kao i svaki stečajni povjerilac imaju pravo na žalbu.

Član   244.

Dana 03. novembra 2002. godine prestaje primjena Zakona o prinudnom poravnanju, stečaju i likvidaciji (“Službeni list SFRJ”, br.84/89), a koji se primjenjuje u Republici Srpskoj na osnovu člana 12. Ustavnog zakona o sprovođenju Ustava Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske “, br.21/92).

Član    245.

Ovaj zakon stupio je na snagu  03. novembra 2002. godine, a primjenjuje se od 01. januara 2003. godine; odnosno 07. juna 2003. godine, odnosno 02. decembra 2003. godine, odnosno  09. avgusta 2007. godine i 27. februara 2010. godine.

 

NAZAD DO BIBILOTEKE ZAKONA

Loading